iklan

POLÍTIKA

Xanana Gusmão hanesan fatuk ne’ebé metin lori TL hetan independénsia

Xanana Gusmão hanesan fatuk ne’ebé metin lori TL hetan independénsia

Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta hatoo diskursu iha serimónia komemora aniversáriu proklamasaun independénsia unilaterál RDTL ba dala-50 iha Palacio Governu Dili 28 Novembru 2025. Foto TATOLI/Antonio Daciparu

DILI, 28 Novembru 2025 (TATOLI)–Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, konsidera Kay Rala Xanana Gusmão hanesan fatuk ne’ebé metin hodi rona povu nia halerik iha tempu defisíl to’o lori Timor-Leste hetan independénsia iha 1999.

“Kay Rala Xanana Gusmão, sobrevivente Matebian no serku boot sira, kole maibé metin hanesan fatuk ne’ebé tahan laloran, rona ninia povu nia halerik. Nia rona hakilar nonook husi nasaun ida-ne’ebé nakonu ho raan no ho ida-ne’e, hasai liafuan sira-ne’ebé sei muda istória nia lala’ok: “Mai ita kontinua”. Ho korajen no klareza, nia reorganiza FRETILIN, rekonsilia movimentu ho ita-nia kultura bei’ala sira-nian no ho fiar katólika ne’ebé nunka abandona ita, hodi fó hikas fali ba povu Kreda nia hakuak espirituál,” Ramos-Horta hateten iha nia diskursu bainhira komemora tinan 50 proklamasaun independénsia ne’ebé hala’o iha Palásiu Governu, Dili, sesta ne’e.

Nia dehan, Xanana depolitiza FALINTIL, hasa’e nia husi liman militár ba klamar nasionál, transforma ba forsa ida ba ema hotu no husi ema hotu.

Xanana orienta luta rezisténsia nian nonook, persistente, invensível iha foho, iha sidade okupadu sira, iha aldeia remota sira, no to’o iha metrópole boot Indonézia no internasionál sira-nia fuan.

Xanana mak estratéjiku iha frente oioin, iha épiku ida-ne’ebé lori ema husi derrota sira-ne’ebé besik fatál iha 1977–1981 to’o kalan glorioza 20 Maiu 2002.

Tuir Xefe Estadu, Xanana no Timór Lorosa’e hanesan Fénix ne’ebé, hosi ahu-ruin suar destruisaun nian, moris fila-fali ho liras luan liu no klamar moos liu.

“Husi katástrofe sira serku no anikilamentu sira-nian, husi lakon sira-ne’ebé labele hadi’a no konflitu internu sira, nia salva ita-nia povu nia pulsasaun no hamoris fali ahi-lakan ne’ebé halo nabilan ita-nia destinu ohin loron. Ninia vizaun, korajen no matenek fó forsa ba rekonsiliasaun nasionál no loke dalan ba normalizasaun relasaun sira ho Indonézia foun pasu esensiál ida ba pás no estabilidade duradoura ne’ebé sustenta ita ohin loron,” nia afirma.

Atu hanoin kona-ba hahalok sira-ne’e fó hanoin mai ba nafatin, katak fiar no esperansa la mate, maske kalan parese laiha rohan, Timor-Leste hatene moris fila-fali forte liu, livre liu no unidade kle’an liu.

Timor-Leste, demokrasia moris ohin loron, liu tiha tinan 20-resin hafoin restaura independénsia, Timor-Leste hamriik hanesan demokrasia ida-ne’ebé moris, metin iha ninia instituisaun sira, vibrante iha ninia liberdade imprensa no reziliente iha ninia indikadór sosiál sira.

“Kontra lian sira hotu ne’ebé insiste atu hatais ita-nia destinu ho kór sira desgrasa nian, ita hatán ho faktu sira, ho progresu, ho dignidade no ho serenidade husi sira-ne’ebé hatene dalan ne’ebé sira la’o ona. Permite ha’u atu fahe ho ita-boot fragmentu sira husi viajen ida-ne’e, obra liberdade ida-ne’e ne’ebé harii ho esforsu nonook husi sidadaun rihun ba rihun, tantu nasionál no estranjeiru, ne’ebé fiar, serbisu, no mehi hamutuk ho ami. Ha’u halo viajen beibeik liuhusi ita-nia rain nia laran, sa’e foho aas sira ne’ebé parese kona lalehan, toba iha aldeia sira iha ne’ebé tempu tuir ritmu estasaun sira-nian no orasaun tradisionál sira,” nia dehan.

Jornalista : Hortencio Sanchez

Editór        : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!