DILI, 16 Fevereiru 2026 (TATOLI)—Xefe Estadu no Xefe Governu Timor-Leste halo desizaun koletiva hodi kansela Timor-Leste lidera ekipa ida atu hala’o misaun hodi rezolve problema polítika Giné-Bisau.
Notísia Relevante: CPLP fó konfiansa ba TL lidera ekipa rezolve problema polítika Giné-Bisau nian
Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, klarifika katak Timor-Leste lidera ekipa ida hodi hala’o misaun ba Giné-Bisau, tanba laiha konsiderasaun no sira dehanTimor-Leste la folin buat ida mak mai fali ajuda Giné-Bisau
“Ha’u husu duni deskulpa ba Governu Giné-Bisau ba deklarasaun “Estado Failhado” , maibé laharuka liuhusi karta. Ha’u mós rona, no iha ne’e ha’u sempre dehan erói luta rezisténsia nian ne’e mak ita-nia povu laiha erói seluk. Ne’ebé ha’u ne’e la’ós erói ida, ha’u la defende an, ha’u hakruuk tebe-tebes. Maibé ho Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, ami deside tiha ona laharuka misaun ba Giné-Bisau,” Xefe Governu ne’e ba ba jornalista sira iha Komoro, ohin.
Enkuantu, nia hateten, kona-ba servisu diplomata sira, nia lahatene iha ne’ebá iha ka lae no deskulpa nia laharuka karta deklarasaun ba Governu tranzisaun tanba sira mós kontaktu malu loron no kalan.
“Tanba ne’e, ha’u labele temi dehan sira sofre krize, se lae ha’u ofende sira no tanba ha’u ne’e la folin buat ida. Maibé iha CPLP ita kaer (asume) hela prezidénsia, iha fulan-Jullu selebra loron CPLP nian, ministru sira sei mai no ita mak sai uma na’in,” nia dehan.
Espresaun sidadaun guinense, Timor-Leste no Giné-Bisau fahe istória ho sofrimentu
Sidadaun ginense, Domingos João Braia, esplika termu “estadu falladu” la mosu tanba sorte ka prejuizu. Ida-ne’e mosu nu’udar konsekuénsia direta hosi dékada sira instabilidade nian, golpe-de-estadu sira, instrumentalizasaun hosi instituisaun sira, no degradasaun progresiva hosi estadu direitu.
Estadu ida falla bainhira nia atu garantia seguransa ba nia sidadaun sira. Nia falla bainhira ninia instituisaun sira subordinadu ba interese pesoál sira no la’ós ba Konstituisaun. Ida-ne’e falla bainhira órgaun judisiáriu atu sai independente no hahú serbí interese polítiku sira.
Iha tinan hirak nia laran, Guiné-Bisau sai hanesan teritóriu ida ne’ebé vulnerável ba infiltrasaun tráfiku internasionál droga nian, ho evidénsia forte no relatóriu internasionál oioin ne’ebé hatudu ba komplisidade ka envolvimentu hosi setór sira elite polítika no militár nian.
Realidade ida-ne’e kompromete tebes kredibilidade Estadu nian no transforma instituisaun sira sai instrumentu atu proteje rede ilísitu sira, envezde sai instrumentu atu proteje povu.
Iha tempu hanesan, estrutura podér paralelu sira mosu, inklui milísia sira no grupu armadu informál sira, ne’ebé opera ho impunidade no envolve iha aktu intimidasaun, sekuestru, no tortura ba sidadaun sira, partikularmente sira ne’ebé espresa opiniaun krítiku ka envolve iha opozisaun polítika.
Bainhira sidadaun sira moris iha ta’uk nia laran, bainhira adversáriu sira hetan persegisaun, bainhira liberdade fundamentál sira hetan limitasaun arbiru, bainhira Konstituisaun la sai ona limite podér nian, entaun Estadu la konsege kumpre ninia funsaun esensiál. Povu guineense la falla. Saida maka falla maka sistema institusionál ne’ebé kaptura hosi interese sira ne’ebé tau ona podér iha lei nia leten.
Timor-Leste kompriende kl’ean legalidade, lejitimidade no dignidade institusionál
“Kona-ba Timor-Leste nia kanselamentu ba Guiné-Bisau: Timor-Leste nu’udar nasaun ne’ebé kompriende kle’an kona-ba valór legalidade, lejitimidade, no dignidade institusionál. Ninia independénsia hetan liuhosi sakrifísiu umanu loloos, la’ós oportunizmu polítiku. Bainhira estadu soberanu ida deside atu kansela akordu ida, desizaun ida-ne e reflete avaliasaun ida ba parseiru nia kredibilidade institusionál,” Domingos João Braia oras ne’e hela iha Itália, Milaun, informa ba Ajénsia TATOLI liuhusi plataforma facebook, segunda ne’e.
Nia afirma, laiha estadu responsável ida maka kompromete nia kredibilidade internasionál hodi mantein akordu sira ho instituisaun sira ne’ebé nia previzibilidade, independénsia no integridade sai fraku maka’as.
Relasaun internasionál bazeia ba konfiansa institusionál. Bainhira konfiansa ida-ne’e lakon tanba instabilidade, interferénsia iha sistema judisiál, persegisaun ba adversáriu sira, no suspeisaun sériu sira kona-ba envolvimentu estrutura estadu nian iha rede ilísitu sira, izolamentu institusionál sai nu’udar konsekuénsia ida ne’ebé inevitavel.
Desizaun ne’e la’ós kondenasaun ba povu guiniense, maibé reflesaun ida ba realidade institusionál estadu nian.
Kona-ba kanselamentu akordu husi CPLP, nia esplika, CPLP la’ós de’it organizasaun simbólika bazeia ba linguajen, maibé komunidade ida ne’ebé harii iha prinsípiu sira ne’ebé klaru: estadu direitu, legalidade konstitusionál, demokrasia no respeitu ba instituisaun sira.
Bainhira prinsípiu sira-ne’e hetan violasaun sistematikamente, organizasaun nia kredibilidade iha risku bainhira nia nonook de’it ka atua hanesan buat ida la akontese.
CPLP iha responsabilidade atu prezerva integridade hosi ninia valór fundadór rasik, pertense ba komunidade internasionál ida implika responsabilidade institusionál no respeitu ba regra komún sira.
Laiha organizasaun internasionál ida mak bele mantein ninia kredibilidade hodi ignora degradasaun institusionál husi ninia membru ida.
Nia hatutan, kona-ba esperansa ba situasaun atuál iha Giné-Bisau nian la hela iha estrutura podér atuál sira, maibé iha ninia povu, maske iha dékada barak nia laran iha instabilidade, nunka lakon ninia dignidade ka konsiénsia.
“Istória hatudu katak sistema sira ne’ebé bazeia ba ta’uk, represaun, impunidade no kapturasaun Estadu nian hosi interese ilísitu sira la sustentável iha tempu naruk. Laiha rejime ida maka bele perpetua nia-an ba tempu indefinidu bainhira nia lakon lejitimidade morál, institusionál no istóriku. Juventude guiniense sira reprezenta nasaun nia esperansa boot liu. Sira maka jerasaun ida ne’ebé informadu liu, konsiente liu, no ladún iha vontade atu simu normalizasaun ba abuzu podér nian. Restaurasaun kompletu ba estadu direitu la’ós kestaun ida kona-ba posibilidade, maibé kona-ba inevitabilidade istórika,” Braia hateten
Timor-Leste no Giné-Bisau fahe istória ho sofrimentu
Kona-ba relasaun istórika entre Timor-Leste no Guiné-Bissau, nia dehan, Timor-Leste no Guiné-Bissau fahe istória ne’ebé marka ho sofrimentu, rezisténsia no sakrifísiu umanu loloos hodi liberdade nia naran.
“Povu rua ne’e hasoru dominasaun koloniál no selu folin aas ba sira-nia autodeterminasaun. Ligasaun ida-ne’e la’ós de’it linguístiku. Ida-ne’e istóriku no morál. Maibé, istória ne’ebé fahe labele sai hanesan eskudu permanente ida hasoru responsabilizasaun institusionál iha prezente. Timor-Leste hatudu katak bele harii instituisaun lejítimu sira hafoin violénsia no Sofrimentu iha pasadu,” nia katak.
Nia dehan, ida-ne’e prova katak fatór determinante la’ós pasadu, maibé opsaun sira ne’ebé halo iha prezente, solidariedade istórika la troka responsabilidade institusionál.
“Guiné-Bisau la’ós nasaun ida ne’ebé kondena hosi nia istória. Ida-ne’e maka nasaun ida ne’ebé maka temporariamente sai refén tanba nia instituisaun sira-nia frajilidade. Povu Guineense nafatin dignu. Sira reziliente nafatin. Sira nafatin boot liu sira ne’ebé instrumentaliza Estadu ba interese pesoál ka ilísitu,” nia hateten.
Nia dehan, Estadu sira la monu iha momentu ida de’it, sira monu bainhira instituisaun sira para atu serbí povu no hahú serbí podér, maibé istória mós hatudu katak laiha sistema ida ne’ebé bazeia ba impunidade no frajilidade institusionál ne’ebé bele reziste ba tempu indefinidu. Restaurasaun Estadu Direitu iha Giné-Bisau la’ós de’it nesesáriu. Ida-ne’e inevitavel,” nia katak.
Notísia Relevante: Angola husu komunidade internasionál labele permite Governu Militár iha Giné-Bisau
Jornalista : Alexandra da Costa
Editór : Cancio Ximenes





