DILI, 15 Fevereiru 2026 (TATOLI)-Prezidente Sesante Uniaun Áfrikana atuál Prezidente Repúblika Angola, João Lourenço, kondena golpe Estadu iha Giné-Bisau no Madagaskar no husu komunidade internasionál labele permite Governu Militár.
Prezidente Angola hateten eleisaun sira hodi “hili golpista sira” labele konsidera prátika normál, tanba ne’e presiza restaura hikas orden konstitusionál.
Tuir xefe Estadu angolanu, prátika ne’e sei reprezenta forma indireta ida hodi enkoraja golpe Estadu foun iha kontinente no labele aseita hanesan “norma foun” iha vida polítika afrikanu.
Prezidente angolanu husu ba membru sira UA nian atu labele lejitima prosesu sira hanesan ne’e no reforsa katak restaurasaun konstitusional tenke komprende hanesan buat ida ne’ebé liu duké hala’o de’it eleisaun sira.
Prezidente Angola ko’alia iha loron-sábadu (14 Fevereiru), hodi alerta katak labele normaliza governu militár sira.
Xefe Estadu angolanu, ne’ebé ko’alia iha abertura simeira organizasaun nian ba dala-39 iha Adis Abeba, afirma katak orden konstitusionál la restaura bainhira “autór sira golpe Estadu nian halo eleisaun no eleitu sira-nia an rasik.”
Hodi subliña katak, ida-ne’e hanesan forma ida atu brankea aktu ilejítimu ida.
Prezidente hosi Komisaun Uniaun Afrikana, Mahmoud Ali Youssouf, agradese ba prezidénsia angolana hosi organizasaun, ne’ebé entrega ona ba Burundi.
Prezidente Kabu-Verde, José Maria Neves, defende diplomasia hodi rezolve krize sira iha Giné-Bissau no iha ámbitu CPLP nian.
Nia fiar katak diálogu no diplomasia hanesan esensiál hodi rezolve krize sira, inklui situasaun polítika iha Guiné-Bissau no disputa sira iha ámbitu Komunidade País sira Lian Portugés nian (CPLP).
Iha deklarasaun sira ba imprensa, iha marjen hosi simeira Uniaun Afrikanu ba dala-39 iha Adis Abeba, Neves subliña katak liuhosi mediasaun no diálogu maka bele hetan dalan di’ak sira hodi ultrapasa konflitu sira ne’e.
Xefe Estadu mensiona katak Komunidade Ekonómika Estadu Áfrika Osidentál nian (CEDEAO) envolve ona iha prosesu mediasaun ida iha Guiné-Bissau no katak CPLP mós buka atu partisipa, maski iha difikuldade balun hodi haruka misaun ida ba nasaun afrikanu.
Bainhira kestiona kona-ba posibilidade hosi ruptura entre Guiné-Bissau ho CPLP, Neves afirma katak laiha buat ida maka irreparavel no katak, liuhosi diálogu, bele rezolve situasaun barak, subliña importánsia hosi diplomasia ne’ebé la’ós hala’o de’it iha esfera públika.
Prezidente Repúblika Timor-Leste, José Ramos-Horta nomeia Ministru Defeza nu’udar Enviadu Espesiál ba Misaun Bons Ofísiu CPLP iha Giné-Bisau.
Prezidente Repúblika, liuhosi Dekretu Prezidensiál n.º 13/2026, iha loron 9 fulan-fevereiru, nomeia Ministru Defeza, Kontra-Almirante Donaciano da Costa Gomes, nu’udar Enviadu Espesiál Prezidente Repúblika nian ba Misaun Bons Ofísiu Komunidade País sira Lian Portugés (CPLP-sigla iha lian portugés) iha Giné-Bisau, ne’ebé sei hala’o husi loron 17 to’o loron 21 fulan-fevereiru, 2026.
Desizaun ne’e halo hafoin Konferénsia Estraordinária I hosi Xefe Estadu no Governu CPLP nian, ne’ebé hala’o iha loron 16 fulan-dezembru tinan 2025, iha ne’ebé Repúblika Demokrátiku Timor-Leste asumi Prezidénsia Pro Tempore (ho tempu determinadu) organizasaun ne’e to’o tinan 2027, hafoin Giné-Bisau hetan suspensaun hosi atividades hotu-hotu iha CPLP.
Hanesan hatuur ona iha Dekretu Prezidensiál, Misaun ne’e halo viajen ba Giné-Bisau “ho objetivu prinsipál atu halo mediasaun la’ós de’it ba libertasaun imediata no inkondisionál ba ema hotu ne’ebé detidu hafoin krize iha loron 26 fulan-novembru, maibé mós atu hasai kedas orden urjente konstitusionál hanesan kondisaun.
Tuir alínea b) hosi artigu 87.o Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste, Prezidente Repúblika dezigna Ministru Defeza nu’udar nia Enviadu Espesiál hodi reprezenta Estadu Timoroan iha misaun altu nível CPLP ne’e.
Delegasaun ne’e inklui reprezentante hosi Angola no Saun Tomé no Prínsipe no planeia atu hasoru malu ho Ministru Negósius Estranjeirus no Koperasaun Giné-Bisau nian, Altu-Komandu militár, reprezentantes hosi sosiedade sivíl no entidade sira seluk.
Misaun ne’e hanesan parte hosi responsabilidade ne’ebé Timor-Leste assume hodi ezerse Prezidénsia Pro Tempore CPLP nian ba períodu 2026-2027
Maibé, Lusa fó-sai katak, Timor-Leste no CPLP nia misaun ba CPLP kanseladu hafoin Ministériu Negósiu Estranjeiru Giné-Bisau nian la simu Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, dehan Giné-Bisau ‘estadu falladu’.
Maibé, sidadaun ginense sira konkorda ho deklarasaun Primeiru Ministru Xanana Gusmão, tanba ko’alia loloos situasaun reál ne’ebé povu hasoru iha Giné-Bisau.
Maske Giné-Bisau la simu Ho deklarasaun Primeiru Ministru Xanana Gusmão, maibé líder mundiál sira, hahú husi líder ONU nian, Uniaun Afrikana no líder sira husi CPLP tomak ejize retoma orden konstitusionál iha Giné-Bisau.
Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta fó-sai katak, Timor-Leste kaer dadaun ona Prezidénsia CPLP.
“Ami atan ho hanoin ida de’it katak ita tenki hakle’an Estadu Direitu Demokrátiku,” Xefe Estadu Timor-Leste defende orden konstitusionál.
Notísia relevante: CPLP suspende Giné-Bisau no eleje Timor-Leste asume prezidénsia




