iklan

BOBONARU, HEADLINE

SMASA-parseiru sira buka solusaun ba problema bee-moos iha Bobonaru

SMASA-parseiru sira buka solusaun ba problema bee-moos iha Bobonaru

SMASA-parseiru sira buka solusaun ba problema bee-moos iha Bobonaru. Foto/Sergio da Cruz.

BOBONARU, 31 Marsu 2026 (TATOLI) – Diresaun Servisu Munisipál Água no Saneamentu (SMASA) Bobonaru hamutuk ho ajénsia internasionál (ONG) hanesan WaterAid, World Vision, PARTISIPA, Programa Nasaun Unida ba Dezenvolvimentu (PNUD) organiza enkontru ida atu buka solusaun ba problema sistema bee-moos iha área urbana no rurál.

Objetivu husi sorumutu ne’e mak tau planu hamutuk no haforsa programa sira atu labele iha duplikasaun serbisu durante implementasaun programa iha komunidade, no asegura katak intervensaun sira responde ba nesesidade reál povu nian.

Diretór SMASA Bobonaru, Armindo Cardoso Barros, hateten katak kolaborasaun entre Governu no parseiru sira importante atu garante sustentabilidade sistema bee-moos.

Notísia relevante: SMASA Bobonaru hadi’a ona sistema kanalizasaun bee-moos ba aldeia Hlekou

“Ha’u husu ba parseiru no setór relevante sira atu hamutuk hanoin planu ne’ebé di’ak ba oin, hodi bele responde ba nesesidade komunidade no garante asesu bee-moos ba komunidade”, Armindo hateten iha salaun Maria Tapó, ohin.

Nia esplika katak investimentu iha infraestrutura bee-moos iha Bobonaru kuaze kobre área hotu ona, maibé sei hasoru nafatin dezafiu iha manutensaun sistema sira depoizde konstrusaun, tanba limitasaun orsamentu, sistema balun la konsege funsiona ho di’ak ba tempu naruk.

Tuir Dekretu-Lei Nú. 4, sistema jestaun bee-moos iha área urbana responsabilidade Governu nian, enkuantu iha área rural, responsabilidade ne’e iha Grupu Maneja Fasilidade (GMF) no komunidade. Maibé, funsionamentu GMF seidauk másimu no komunidadae balun seidauk iha konxiénsia atu halo kontibuisaun ba manutensaun sistema.

Atu responde ba situasaun ne’e, SMASA mós lansa programa pilotu ida iha postu administrativu Atabae ho modelu jestaun foun ne’ebé envolve Konsellu Suku no komunidade iha jestaun sistema bee-moos. Programa ne’e hetan apoiu husi PARTISIPA.

“Ita sei avalia karik ne’e susesu, hatudu rezultadu di’ak sei implementa iha postu hotu-hotu hodi bele rezolve problema ida-ne’e”, dehan.

Iha parte seluk, Sekretáriu Autoridade Munisípiu Bobonaru ba Asuntu Sosiál no Organizasaun Komunitária, Júlio Carvalho Caero, rekomenda ba diresaun kompetente atu serbisu hamutuk ho parseiru sira hodi rezolve problema bee-moos ne’e no aumenta sentidu responsabilidade komunidade nian.

Nia subliña katak setór bee-moos importante atu apoia dezenvolvimentu munisípiu no preparasaun ba podér lokál. Nia mós husu atu halo planeamentu ne’ebé forte tanba maski investimentu boot ona, problema sira seluk sei kontinua tanba falta manutensaun no kontribuisaun komunidade.

Autoridade ne’e espera katak liuhusi kolaborasaun entre Governu, parseiru no komunidade, sei bele hadi’a jestaun no asesu bee-moos ba povu iha munisípiu Bobonaru.

Tuir dadus husi SMASA, komunidade iha postu administrativu neen kontribui ona osan ba sistema bee-moos hamutuk $47.442.32. Enkuantu, hahú husi tinan 2021 to’o Fevreiru 2026, Bee Timor-Leste delegasaun territoriál munisípiu Bobonaru rekolla reseitashamutuk $201.666,04.

Dadus mos hatudu katak iha suku 50 iha Bobonaru, suku 19 mak asesu ona bee-moos, ho aldeia 46, total uma-kain 5.593 no populasaun 28.453. Maibé, enkuantu família hamutuk 23.995 seidauk asesu bee-moos.

Notísia relevante: Komunidade husu SMASA konstrui lixeira iha Balibó

Jornalista: Sergio da Cruz

Editora: Maria Auxiliadora

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!