DILI, (TATOLI) – Prezidente Sentru Lojístika Nasionál (CLN, sigla portugés), Ministériu Turizmu, Komérsiu no Indústria (MTKI), Augusto Junior, hatete CLN hamutuk ho parseiru internasionál Japan International Cooperation Agency (JICA) daudaun ne’e dezeña hela formuláriu atu halo peskiza ida atu hatene katak Timor-Leste nia konsumu nasionál loloos maka saida de’it.
“Mak foos loos de’it ka, ou batar, talas, fehuk, ai-farina sira ne’e hanesan komplementa de’it foos ka hahán prinsipál Timor-Leste nian, tanba realidade ne’ebé ita hetan katak ema barak han batar ne’e atu kontente de’it ou meiudia han batar ne’e di’ak, mas sira lahatete katak ita-nia han meiudia mak batar ne’e”, Augusto afirma iha Bebora, ohin.
Tanba ne’e maka CLN iha interese boot atu halo peskiza ida hodi haree bainhira ko’alia kona-ba estoke nasionál tenke halo komparasaun ida klaru katak foos bele hatama de’it hanesan ne’e, tanba iha batar, ai-farina, fehuk, kumbili ne’ebé povu konsome hela.
“Maibé realidade dadus ne’e laiha no ami foin tuur ho JICA husu sira atu apoia matéria ruma para halo peskiza. Ami foin mak halo diskusaun, seidauk iha finalizasaun saida maka ita pesiza atu husu, maibé normalmente buat sira hanesan ne’e ita mós tenke ko’alia ho Diresaun Jerál Estatístika, tanba sira iha dadus kona-ba populasaun Timór, sira mós iha dadus kona-ba animál sira, entaun husi ne’e ami hakarak mós bainhira ami hamutuk tiha sei koa’lia ho Diresaun Jerál Estatístika para haree”, katak.
Tanba Ministériu Agrikultura no Peska (MAP) ho Diresaun Jerál Estatístika Ministériu Finansas sei halo mós sensu agrikultura ne’ebé maka sei halo uluk pilotu iha munisípiu ualu iha fin tinan ne’e no hahú sensu loloos iha marsu 2019, Augusto dehan ida ne’e di’ak tebes.
“Ami mós bele sujere pontu balun, ezemplu sira-nia peskiza kona-ba dadus agrikultura, ami bele ba tan pontu balun katak produsaun maka ne’e, mas loron ida ema hira maka matabixu ai-farina, kalan han ai-farina ka fehuk para husi ne’e ita bele halo ona klasifikasaun katak populasaun iha parte ida ne’e batar hanesan konsome primária, ou dadeer-dadeer ida ne’e ai-farina sempre, para ita bele hatene atu halo kalkulasaun loloos katak populasaun Timór presiza foos hanesan ne’e de’it tanba iha hela batar, iha ai-farina”.
Tanba daudaun ne’e laiha maka CLN halo de’it kalkulasaun bazea ba dadus husi MAP nomós Organizasaun Agrikultura no Ai-han (FAO-sigla inglés) sobre grama hira maka ema ida konsome loron ida.
“Bazea ba dadus sira ne’e hotu ami halo kalkulasaun hotu bazea ba númeru populasaun Timór hetan katak tinan ida ita konsome foos pur volta tonelada 140.000”.
CLN mós sei hein tan Programa Ai-han Mundiál (WFP-sigla inglés) atu tuur hamutuk hodi halo dezeñu boot ida, maibé MAP ho Estatístika sei halo sensu maka CLN sei submete ba ne’ebá para halo hamutuk dalaida tanba Estatístika maka halo ne’e nasionál. Bainhira parte rua ne’e aseita maka CLN sei enkaixa pergunta rua de’it hanesan ne’e liuliu kona-ba loron ida iha uma ne’e konsome saida de’it.
“Ami koko atu buka enkontru ho sira, se iha posibilidade ami hatama pergunta ida ka rua de’it. Se lakonsege ami tenke halo, ne’ebé ami tenke hein OJE. Ami bele hatama iha planu 2019, mas ko’alia ho parseiru sira se iha posibilidade apoiu ida ne’e ami la’o”.
Prezidente ne’e relata tuir dadus ne’ebé iha konsumu nasionál iha tinan ida pur volta tonelada 140.000 resin no bazea ba rezultadu agrikultura nia ba hare no foos produsaun rai-laran lasufisiente no bele de’it ba konsume fulan ida ho balun, tanba ne’e mak CLN halo proposta hodi importa foos.
Jornalista: Maria Auxiliadora
Editora: Rita Almeida