iklan

HEADLINE, POLÍTIKA

KKFP Husu Timor GAP Tenke Investe Ho Di’ak

KKFP Husu Timor GAP Tenke Investe Ho Di’ak

Koordenadór Gabinete Jurídiku Konferénsia Episkopál Timoroan, Padre Júlio Crispim Belo. Imajen/Espesiál

DILI, 26 jullu 2019 (TATOLI)-Relasiona ho alterasaun Lei Fundu Petrolíferu ne’ebé permiti  Timor GAP, EP bele foti osan direta husi fundu petrolíferu, Prezidente Konsellu Konsultivu Fundu Petrolíferu (KKFP), Padre Julio Crispim Ximenes Belo husu kompañia estatal ne’e atu bele investe no kuidadu osan ho di’ak.

“Timor GAP tenke investe di’ak. Nia tenke kuidadu osan ne’e tanba povu nian no hatene responsabiliza. Labele lakon de’it ba rai fuik maran, maibé tenke monu iha rai bokur para fó fali lukru di’ak ba Estadu no mós ba iha Fundu Petrolíferu. Ida ne’e mak ita hotu hakarak,” nia tenik iha Universidade Díli (UNDIL), sesta ne’e.

Nia konsidera, alterasaun daruak ba lei 9/2005, 3 agostu, Lei Fundu Petrolífera hanesan polítika Estadu nian oinsá mak atu fasilita investimentu iha área petrolífera ne’ebé korresponde ho delimitasaun fronteira marítima ne’ebé tama iha tratadu.

Nia informa vantajen husi alterasaun mak ne’e Timor GAP bele hetan fásil loos atu finansia ninia atividade petrolífera, maibé ninia konsekuénsia mak PN lakon ninia podér halo aprovasaun no mós fiskalizasaun, Governu lakon ninia podér atu bele halo proposta ba Parlamentu Nasionál (PN), no Tribunál lakon ninia kompeténsia atu fó vistu prévia hodi bele foti osan.

Tuir nia, KKFP nia pozisaun la kontra investimentu ba área hotu, maibé tenke iha opsaun ne’ebé mak seguru liu.

‘’Dalan seguru liu mak órgaun soberania sira idak-idak hola nia funsaun iha fundu petrolíferu, nune’e fó ba Timor GAP hodi halo ninia serbisu maibé opsaun polítika maka autoriza Timor GAP halo aplikasaun direta hosi Fundu Petrolíferu ba atividade operasaun petrolífera,” nia akresenta.

Padre ne’e esplika, artigu 15-A husi lei ne’e kona-ba investimentu operasaun petrolífera, permiti Timor GAP foti osan diretamente hosi Fundu Petrolíferu, atu aplika ba operasaun petrolífera ne’ebé mak Timor GAP sei hala’o.

Nia akresenta, artigu 15 ne’e mós ko’alia kona-ba kompeténsia ministru ninian atu aprezenta proposta ba Parlamentu Nasionál (PN), nune’e mós ha artigu 15 númeru 4 alínea 1 remete ba artigu 14 númeru 5 ne’ebé ko’alia kona-ba kompeténsia Governu ninian atu aprezenta ba PN hodi halo apresiasaun ba empeñamentu Fundu Petrolíferu.

Nune’e, nia subliña, ho alterasaun ne’e bainhira Prezidente Repúblika promulga ona, Timor GAP bele husu pedidu ba Banku Sentrál tuir artigu 15-A ne’e, tanba Banku Estadu ne’e mak sai hanesan jestór operasionál hodi bele transfere osan ba Timor GAP hodi finansia operasaun petrolífera.

Nia dehan tan, artigu 15 ne’e hateten katak Timor GAP labele foti liu pursentu lima, maibé bainhira karik kompañia estatal ne’e iha operasaun petrolífera ruma, nia bele foti direta hodi hahú operasaun petrolífera.

“Pursentu lima ne’e la’ós foti tinan-tinan. Se tinan ida ne’e laiha atividade petrolífera entaun nia la foti. Nia só foti bainhira iha operasaun petrolífera,” nia esplika.

Tuir nia, husi pontu vista investimentu, valór pursentu lima enkuadra nafatin iha investimentu no kapitál nia valór halai ba investimentu ne’ebé enkuadra iha pursentu lima, maibé valór totál sei la muda.

Padre ne’e akresenta, ezemplu foin lalais foti millaun $650 direta husi fundu petrolíferu hodi sosa partisipasaun iha Greater Sunrise konsidera investimentu, tanba bainhira foti osan husi orsamentu jerál Estadu (OJE) bele redúz montante osan hodi sustenta mákina Estadu, tanba ne’e osan cash mak sai.

‘’Nia konsekuénsia mak ne’e, pursentu lima ba iha Timor GAP ne’e hanesan asaun. Tanba hanesan ona asaun, sei iha momentu ida ita presiza osan cash no husu ba Timor GAP atu fa’an entaun fa’an mak asaun. Ne’e depende ba polítika Estadu nian,’’ dehan Prezidente KKFP.

Entretantu, kompeténsia PN hatuur ona iha konstituisaun, artigu 95 no 96 kona-ba aprovasaun fiskalizasaun no aprovasaun orsamentu kada tinan.

Kompeténsia Governu nian, tuir artigu 115, alínea d, hateten prepara planu no OJE nian hodi hala’o bainhira hetan tiha aprovasaun hosi PN.

Enkuantu, Tribunál Rekursu nia kna’ar halo fiskalizasaun ba legalidade públika no julgamentu ba Estadu nia konta no fó vistu tuir artigu 129.

Jornalista: Evaristo Soares Martins

Editór: Xisto Freitas

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!