DILI, 08 agostu 2019 (TATOLI)- Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK), Dionísio Babo Soares husu ba timoroan atu kontribui adezaun Timor-Leste ba ASEAN (Organizasaun Sudeste Aziátika-sigla inglés).
“Ha’u husu de’it ba ita timoroan tomak atu ita tenke iha pás no estabilidade, ha’u husu ba maluk sira (..) labele halo problema; buat ki’ik, buat boot, rezolve didi’ak,” hateten Ministru Dionísio Babo Soares iha embaixada Tailándia ba jornalista sira hafoin partisipa selebrasaun aniversáriu ASEAN nian ba dala 52.
Diplomata timoroan ne’e konsidera bainhira rezolve problema ho violénsia, fó imajen la di’ak ba ita-nia rain, buat hotu tenke ho kalma. “Se ita hakarak ita-nia oan aban bainrua moris di’ak, ita tenke uza kanál ne’ebé mak ita iha hanesan lei, xefe suku no xefe aldeia para rezolve problema tanba ita ba iha ema nia rai ne’ebá ema ne’e aat liu ita, mas sira rezolve sasán ho di’ak no kalma, tanba ne’e mak sira-nia ekonomia sa’e makaas”.
Ministru informa tan katak, setembru agora, semana tolu tan ona, depois 30 agostu iha dia 4 ou 6 ekipa boot ida besik 60 pessoas ita tenke fó impresaun di’ak ba sira katak ita iha kapasidade, ita la’ós hanesan nasaun seluk ne’ebé sei fraku hela.
“Ha’u hateten ba sira kuandu vizita ba nasaun, imi lalika dúvida ho ami tanba saída, ami manan independénsia ne’e la’ós ema fó de’it, maibé liuhusi prosesu ida naruk, prosesu ida ne’ebé ema barak fó isin, ruin no ran ba luta ida ne’e. Ne’e duni, Timor-Leste sei forte i sei la fraku ba ema seluk nia pozisaun,” nia dehan.
Diplomata ne’e hatutan, foin daudaun Timor-Leste konsege rezolve problema marítima ho Austrália. “Ho nasaun ida boot tebetebes, agora ami rezolve ona ami-nia fronteira marítima ho Indonézia, ne’ebé lalika hanoin katak ami forsa la iha, ami iha poténsia ne’ebé maka’as tebetebes no defende ami-nia aan no ami halo ligasaun ho rai hothotu maibé prioridade nasionál mak tenke sai primeiru,” nia haktuir.
“Ha’u mós dehan ba sira katak mezmu porezemplu iha ASEAN ne’e rasik, kazu sira hanesan hadau malu fronteira marítima sei barak hela, mas Timor konsege rezolve ona uza mekanizmu internasionál ne’ebé mak nunka uza iha mundu hanesan konsiliasaun obrigatória,” tenik Dionísio Babo.
Governante ne’e tenik tan katak ita partisipa iha atividade organizasaun barak, inklui mós sai uma na’in ba CPLP (Comunidade dos Países da Língua Portuguesa). “Nia prezidénsia durante tinan rua, ita konsege halo enkontru internasionál hotu, agora ita halo dezenvolvimentu oioin, infrastrutura ne’ebé akontese, tinan hira mai Timor bele simu ASEAN nia xefe sira hotu,” nia otimista.
“Ha’u espera katak depois de tinan, enkontru iha setembru no outubru ne’e mais tinan oin sira dehan netik buat ruma mai ita, dehan ba ita katak OK Timor-Leste,” espera Ministru Dionísio Babo Soares.
Diplomata timoroan informa tan, sira mai agora ami sei aprezenta hanoin balun ba sira kona-ba saida mak Timor-Leste nia mehi, bainhira mak hakarak tama ba ASEAN, depois sira ba iha ne’ebá sira fórmula.
“Ita la ansi aban tama kedas ASEAN, ita hakarak sira hateten ona buat ruma mai ita katak ita iha kondisaun para tama. Em termos de koordenasaun entre governamentál dezenvolvimentu ekonómiku polítiku, dezenvolvimentu seguransa, ita di’ak liu hothotu, kuandu sira join (envolve) ASEAN,” hateten diplomata Dionísio Babo.
Jornalista : Nelia Fernandes
Editór : Rafy Belo