iklan

EDUKASAUN, HEADLINE

Xanana Nia Lian “TATOLI” (IX)

Xanana Nia Lian “TATOLI” (IX)

Kay Rala Xanana Gusmão hamutuk ho jornalista Robert Dom

DILI, 24 agostu 2019 (TATOLI)—Eh! Foho Ramelau, Foho Ramelau eh! Sá bé ás liu ó tutun, sá bé bein liu ó lilin eh! Tan sá timur oan hakruuk bei-beik? Tansá timur oan hakruuk bei-beik?

Tan sá timur ulun sudur uai-uain? Tan sá timur oan atan uai-uain? Hader rai-hun mutin ona lá! Hader loro foun sa’e ona lá! Loke matan loro foun to’o iha ó knuak. Loke matan loro foun iha ita rain. Hader kaer rasik kuda talin eh! Hader ukun rasik ita rain eh!

Poezia tradisionál “Foho Ramelau” sai nu’udar obra monumentál ida ne’e hatudu poeta Francisco Borja da Costa ninia sensitividade no kontribuisaun iha luta ba libertasaun nasionál ho ideia nasionalista ne’ebé to’o oras ne’e ninia “letras” nunka mate. Moris nafatin to’o ohin loron.

Poezia no ai-knananuk “Foho Ramelau” ninia letra sira fanun timoroan sira hamriik luta tuir ninia signifika katak haree husi local ba jerál, husi partikular ba universal no husi suku ba nasaun. Ai-knananuk ne’e hanesan ai-knananuk pentatonika ida ne’ebé husu timoroan luta ba libertasaun ne’ebé bele kompara ho Foho Ramelau nia lolon be aas no boot.

Foho Ramelau ne’ebé harii no kuda metin iha Munisípiu Ainaro, nu’udar foho aas liu iha Timor-Leste ne’e, nia aas besik metru 3000. Iha luta ba libertasaun nasionál, Foho Ramelau sai simbolu luta ba libertasaun tanba iha Foho Ramelau iha Ainaro mak sai sasin ka sai fatin ne’ebé marka iha memória rezisténsia-nian mak Bunaria.

Iha Bunaria, Xanana Denunsia Austrália Nia Polítika Imorál

“Iha Bunaria-Ainaro, jornalista Robert Doom entrevista ha’u. Iha ne’ebá ha’u denunsia kedas Australia nia polítika imorál ne’ebé hala’o negosiasoens ho Indonézia atu asina Tratadu Timor Gap, hodi fahe ita-nia riku soin. Iha Bunaria, mós maka, hamutuk ho ha’u nia alin Armando da Silva [kantór], ne’ebé moras hela, ami dezeña bandeira FALINTIL nian,” haktuir Prezidente Komisaun Organizadora ba Komemorasaun Loron Konsulta Populár ba dala-20, Kay Rala Xanna Gusmão, ba populasaun Ainaro iha selebrasaun loron Konsulta Populár iha Ainaro iha loron hirak liu ba.

Atu hetene kle’an liu kona-ba memória pasada kona-ba fatin rezisténsia iha Ainaro, mai, ita sani Kay Rala Xanana Gusmão ninia mensajen kompletu.

Maluk sira hotu…

Iha loron hirak ne’e, ita sei hamutuk selebra loron boot ida iha ne’ebé, tinan ruanulu liu ba, povu tomak mak hamriik, deteminadu tebes atu ba tú iha urnas, hodi hadau tiha ita-nia Rain husi invazores no okupantes sira.

Iha loron hirak ne’e, mak loloós ita hotu tenke halo reflesaun kona-ba funu naruk ne’ebé ita hasoru ho terus no susar barak tebes.

Depois de fulan Abril tinan 1974, timoroan sira organiza-aan tuir sira-nia hanoin ba futuru Timor Lorosa’e nian, hodi nune’e polítika mak la’o makaas iha ita-nia rai-laran. Kontradisoens iha ideolojias halo partidus sira komesa soran malu, no UDT halo golpe iha Dili, hodi FRETILIN halo kontra-golpe.

Depois de konflitu armada ne’e, inimigu komesa tama iha fronteira no okupa tiha Atabae, nune’e FRETILIN halo proklamasaun unilateral ba indpendénsia, hodi hamosu [nasaun] RDTL iha 28 de Novembru tinan 1975.

Iha dadeersan loron 7 fulan Dezembru tinan ne’e duni, Dili hadeer ho hakfodak tanba avioens Indonéziu semo hale’u sidade hodi soe parakedista.

Husi tempu ne’eba, iha fatin hotu-hotu hala’o hela rezisténsia, maibé tuit de’it komandantes sira ida-idak ninia inisiativa. Iha ona fulan Maiu tinan 1976, mak akontese reuniaun iha Soibada hodi organiza Estrutura Rezisténsia no Luta Armada nian, tuir Setóres Militares no Komisariadus Politikus. Nune’e, Ainaro halo parte Setór Fronteira Súl, hamutuk ho Suai-Covalima ho Bobonaro-Maliana.

Iha fulan Maiu, tinan 1977, depois de reuniaun Comité Central Fretilin (CCF), iha Laline, mosu problemas iha nível nasionál, ne’ebé hada’et ba Rai Laran tomak. Maibé, inimigu mós hahú kedas ona ninia operasoens boot, hanaran Operasoens Serku no Anikilamentu ba Bazes de Apoiu, iha ne’ebé ezije ba populasaun no forsas hakiduk no halo movimentu makaas hodi mate hamlaha, moras nomós, ho deskontrolu boot, ema barak mate tanba inimigu oho. Inimigu hahú sobu husi Setór Fronteira Sul ho hakat ba Fronteira Norte.

Setóres hotu-hotu naksobu tutuir malu, ho situasaun defisil ne’e hotu mak halo populasaun tomak, iha nível nasionál rende ka ema kaptura hotu. Populasaun ema kaer hotu, forsas mós rende, nune’e mós kuadrus politikus no militares, balun mate balun rende. Inimigu bele hetan kontrolu total ba vilas tomak.

Maibé, neineik, atividade klandestina bele book-aan daudauk hodi fornese informasoens ba Ai-laran no bele simu informasoens, hodi haruka liu ba Rai-li’ur.

Iha 1980, husi Ponta-Leste, ha’u, hamutuk ho kompañia ida, ne’ebé hanaran Destakamentu Ligasaun Nasionál (DLN), ami esforsa-aan mai to’o Sentru no Fronteira, hodi buka tuir kuadrus no forsas ne’ebé namkari. To’o duni Remexio, maibé la konsege hakat liu ba Fronteira Norte, tanba inimigu, ne’ebé buka tuir sira ne’ebé halo operasaun iha Dare no Marabia, mak tahan tiha, hodi ami fila ba Sentru-Leste no esforsa-aan to’o duni Fronteira Sul.

Iha ne’eba, mak konsege hetan Komandante Venáncio Ferraz ne’ebé uluk, iha fulan Agostu tinan 1975, ami hamutuk atu ba simu kilat iha Komp. Enjenharia iha Taibessi, hodi halo guerrilla urbana, maibé Tropa Portugués prende tiha ami, lori ba Kuartel-Jeneral.

Komandante Venáncio Ferraz ho ninia komandantes sira seluk no forsas lubuk ida, mak sei reziste hela iha Ainaro.

Nune’e, mak bele duni hala’o Konferensia Nasionál, iha Laline, iha fulan Marsu tinan 1981, atu reorgnaiza fali Frente Armada no Rezisténsia tomak, hodi kria Conselho Nacional de Rezisténsia Maubere (CNRM).

Iha Ainaro, fatin ne’ebé marka iha memória rezisténsia-nian mak Bunaria.

Iha ona 1987, ha’u la’o to’o Rejiaun Ainaro, liu ba Foho Ramelau hodi hateke tun ba Atsabe no husi Foho lolon de’it, la’o liu na Bobonaro no ikus fali mai iha Área Zumalai leten, hodi koñese di’ak liután ita-nia rai doben no kontakta ho populasaun. Atu fila ba Alas, inimigu halo hela operasaun, hodi hakiduk mai tiha Bunaria, iha ne’ebé hala’o serbisu, ho kuadrus iha vila laran, hodi hametin organizasaun klandestina. Nune’e mak liga to’o Dili, hodi Constáncio Pinto ho kuadrus sira seluk bele organiza Robert Doom ba entrevista ha’u iha ai-laran, iha ne’ebé ha’u denunsia kedas Australia nia polítika imoral ne’ebé hala’o negosiasoens ho Indonézia atu asina Tratadu Timor Gap, hodi fahe ita-nia riku soin.

Iha ne’eba, mós maka, hamutuk ho ha’u nia alin Armando da Silva [Artista Múzika/kantadór], ne’ebé moras hela, ami dezeña bandeira FALINTIL nian.

Tanba inimgu hatene ona katak ha’u iha ne’ebá, mak hahú daudauk operasaun serku ida ba ami, guerilleirus na’in sanulu (10) ne’ebé fó seguransa ba ha’u. Nune’e, ami sai husi ne’eba atu hakat liu ba Ramelau, maibé to’o iha Estrada, haree katak inimigu komesa avansa ona, no ami hakiduk, iha tuku neen (06.00) dadeer, to’o iha kafe laran, tiru malu ho inimigu, hodi guerrileiru sira mate hotu iha ne’eba, hodi fó fatin ha’u ho na’in rua mak sa’e rai lolon, maibé la liu tan inimgu okupa hotu foho leten. Amin na’in tolu (3) ho katuas husi populasaun mak auguenta iha fatuk ida-nia hun to’o kalan mak liu. Ami atu liu ba Bunaria, maibé inimigu okupa hotu foho lolon sira hodi tiru to’o mota. Tri Sutrisno ba ho helikopteru, hodi bolu ha’u atu rende. Depos de kauza semana ida, hemu de’it bee, mak katuas lori ami no ha’u ba subar iha Sorukraik.

Kleur iha ne’eba, hodi hein inimigu para tiha ho operasaun ak ho kontaktu ne’ebé iha hela ho Dili, Gilman dos Santos no polísia Agostu (Sra. Aliana de Araujo nia laen-kaben), ba foti ha’u husi Ainaro mai Dili, pela primeira vez, desde invazaun.

Agora, ha’u ba asuntu seluk… Maluk sira, foinsa’e sira barak mak kala rona pna kona-ba “kontak dame” ka Sesar Fogo iha tinan 1983. Husi Ponta-Leste ha’u hakat ba Sentru hodi hasoru membru Komite Sentral Fretilin (CCF) atu bele aprova kontaktu ho Ofisiais Militares no konkorda kona-ba objetivus Rezisténsia nian.

Objetivu ne’ebé aprezenta ba governu Indonezia, liu husi Koronel Purwanto, mak negosiasoens ba Solusaun Pasifika, hodi rezolve problema Timor Leste nian.

Dalan ba negosiasoens ne’e komandu da luta propoen; (1) Envolvimentu nasoens unidas nian, hodi buka halibur Portugal, nudar pótensia administrante, ho Indonézia nu’udar pótensia okupante; (2) Envolvimentu fórsas politikas hotu-hotu iha Timor-Leste, atu partisipa iha negosiasoens; (3) Referendu fó ba povu oportunidade atu fó sai ba mundu kona-ba sira-nia direitu; (4) Husu mós envolvimentu internasional iha prosesu ne’e.

CNRM hala’o nia knar to’o 1998, hodi muda ba CNRT (Conselho Nacional da Resisténcia Timorense), iha Paniche, Portugal, halibur Fretilin, UDT no Partidu sira seluk.

Tinan 1983 too tinan 1999, povo maubere hein kedan TINAN SANULU RESIN NEEN!

Ohin, iha Ainaro, ita halo selebrasoens ba Konsulta Populár, ne’ebé hahú husi Munisípiu iha Leste (Lautem), iha loron 31 fulan Jullu 2019, ho hanoin katak povu tomak bele haksolok no halo reflesaun ba eventu boot ne’e!

Ha’u hakruuk ba Rai-lulik no Matebian sira hotu, lahaluha ita-nia Eroi sira hotu, ne’ebé ha’u labele temi ida por ida, husi Kuadrus Militares no poltikus nomós kombatentes Falintil Asswa’in nian nomós populasaun hotu ne’ebé mate iha funu laran, imi rasik, maluk sira, labele haluha.

Hako’ak boot ba maluk sira tomak!

Kay Rala Xanana Gusmão

Notísia relevante:Xanana Nia Lian “TATOLI” (VIII)

Jornalista: Cancio Ximenes

Editór      : Rafy Belo

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!