DILI, 26 agostu 2019 (TATOLI)-Governu liuhosi Ministériu Obra Públika (MOP) planeia ona atu sentraliza sistema saneamentu hodi labele fó impaktu saúde ba abitante sira iha Dili.
Diretór Nasionál Servisu Água no Saneamentu, Gustavo da Cruz, dehan estudu ne’e hahú iha 2011 no 2012 husi konsultór Austrália ne’ebé iha tinan ne’e (2019) tama ona faze aprovizionamentu atu 2020 hahú konstrui sistema sentralizadu ba saneamentu iha Dili.
“Ita-nia populasaun Dili laran hela besik malu no sintina ka saneamentu sai kestaun grave tanba ita konsome bee-moos, ita soe bee fo’er ne’ebé ita la tau iha kondisaun ida, fó impaktu ambientál no saúde”, Diretór Gustavo afirma iha Novu Turizmu, Lesidere, ohin.
Nune’e bele fó kontaminasaun ba bee rai-okos, liuliu ba abitante balun ne’ebé uza bee rai-okos ka posu hodi konsome.
Sistema saneamentu sentralizadu ne’e, Diretór Gustavo dehan ne’e halo tratamentu liuhosi konetividade husi umakain sira ba iha sentru saneamentu, molok lori bá tasi ka sentru fo’er iha Tibar.
“Iha sistema saneamentu sentralizadu ne’e, ita sei monta iha área Taibesi, Bidau-Toko Baru, área Motél, Manleuana no área Bairru Pité”, katak.
Ho modelu sentralizadu liuhosi prosesu filtrasaun, kuandu soe ne’e bee moos ona, tanba iha nasaun barak uza bee husi sistema ne’e rega ba jardín no rega ba ai-horis sira.
Sistema sentralizasaun saneamentu ne’e pakote ida ho drenajen ne’ebé sei investe husi Millennium Challenge Corporation (MCC) ba setór bee, saneamentu no drenajen nian ho kustu estimativu kuaze millaun $2-resin.
Tanba ne’e iha 2020, konstrui basia retensaun iha área Kaikoli no harii liña prinsipál inklui kanál iha zona Beto atu liga ba aeroportu no kanál ida iha setór Oeste Dili nian mak Kristál Leten ba mota Maloa, ba mota Balidi, harii kosta ida iha Manleuana no regulariza mota Santa Ana ho konstrui basia atu redús velosidade bee.
“Iha médiu no longu prazu nia, ami tau iha kanál husi saneamentu no drenajen ne’e hamutuk kanál 25 to’o 30 iha kapitál Dili”, akresenta
Ho planu hirak ne’e, nia dehan hapara inundasaun iha Dili iha kada tinan kuandu tempu udan. Iha Dili sistema demografia husi tasi ba rai-hun ne’e ho distánsia la dook ne’ebé velosidade bee husi foho mai bá hotu tasi. Enkuantu tasi nakonu, bee ne’e fila mai enxe iha Dili laran.
“Ita buka solusaun halo drenajen ho liña drenajen prinsipál ne’ebé dezeña hotu hodi implementa fazeadamente no sei hahú iha tinan oin to’o 2025”, katak nia.
Notísia relevante : Komisaun Interministeriál Diskute Projetu Drenajen no Saneamentu iha Dili
Jornalista : Florencio Miranda Ximenes
Editora : Maria Auxiliadora