iklan

INTERNASIONÁL, HEADLINE

KUÑESE ITA-NIA BAINAKA (II): Tamrat Samuel

KUÑESE ITA-NIA BAINAKA (II): Tamrat Samuel

Eis-Funsionáriu UNAMET Tamrat Samuel. Foto: Maldives

DILI, 28 agostu 2019 (TATOLI)-Iha ámbitu selebrasaun tinan 20 aniversáriu referendu (Konsulta Populár) no misaun INTERFET, Timor-Leste liuhusi Komisaun Organizadora, sesaun protokolu no serimoniál konvida mós bainaka internasionál sira, ne’ebé sira-nia kontribuisaun direta no indireta ba kauza Timór nian iha dékada rua liu ba.

Tanba ne’e, TATOLI oferese edisaun espesiál ba públiku atu bele koñese liután konvidadu sira ne’e nia perfíl idaidak.

Iha edisaun daruak ne’e, mai ita koñese:

TAMRAT SAMUEL

Tamrat Samuel kaer knaar dobru iha Organizasaun Nasoens Unidas (ONU). Nia kaer ona mandatu daruak hanesan Adjuntu Reprezentante Espesiál Sekretáriu Jerál Nasaun Unida, iha Liberia (2013-2015) no Nepal (2007-2008). Entre tinan 2009 no 2012, nia nu’udar Diretór Divizaun Asia no Pasífiku iha Departamentu Asuntu Polítika, iha ne’ebé nia serbí no hala’o tiha ona knaar ne’e hahú husi tinan 1990 ba leten nia hahú, hanesan Xefe Ekipa no Vise Diretór ho ninia responsabilidade direta ba portafóliu sira.

Entre tinan 1992 no 200, nia simu knaar hanesan ema prinsipál ba Sekretáriu Jerál Nasaun Unida, Kofi Annan, ne’ebé hamatan ba kazu Timor-Timur nian. Nia ativu no involve iha diálogu Tripartida (Portugal, Indonézia no ONU) ne’ebé hanaran Akordu 5 de Maiu 1999 ne’ebé loke dalan ba hala’o Konsulta Populár ne’ebé ONU hala’o iha Timor-Leste iha 30 Agostu 1999 no to’o Timor-Leste manan ukun rasik-aan. Nia mak organiza no fasilita diálogu dalima entre timoroan sira iha 1994 to’o 1998. Iha tinan 1999, nia involve-aan iha planeamentu no implementasaun Konsulta Popular hodi konsulta ho povu Timor-Leste ba autodeterminasaun. Iha biban ne’ebá, nia hanesan Reprezentante Embaixadór Nasaun Unida iha Jakarta-Indonézia no hala’o misaun UNAMET iha Timor-Leste

Iha tinan 2003, nia lidera esforsu Nasaun Unidas nian hodi suporta ba solusaun negosiasaun konflitu militár iha Nepal, no durante tinan barak ho lider kompetente sira iha rai refere. Ninia esforsu ne’e to’o selebra asinatura akordu dame nian ne’ebé komprensivu iha tinan 2006. To’o ikus, nia husu ba ONU atu bele implementa no nia mak sai autór prinsipál hodi dezeña Harii Misaun ONU nian iha Nepal ne’ebé hanaran (UNMIN), nia simu knar mós nu’udar Adjuntu Sekretáriu Jerál ONU.

Hanesan Reprezentante Sekretáriu Jerál ONU nian ne’ebé kaer “Rule of Law” iha misaun ONU nian iha Liberia entre tinan  2013 to’o 2015, nia hatudu dalan no lidera Rule of Law Pillar UNMIL ne’ebé kompostu husi; Direitus umanus. Seguransa (polisia), justisa, no lidera halo koordenasaun bazeia ba apoiu Nasaun Unidas (ONU) nian ba prosesu observasaun ba Konstituisaun Liberia ninian.

Notísia relevante:KUÑESE ITA-NIA BAINAKA (I): Dom Duarte Pio

(Ekipa redasaun)

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!