DILI, 28 agostu 2019 (TATOLI)—Biar nia isin-lolon kastigu iha komarka laran maibé ninia klamar moris hela iha Timor-Leste. Biar nia isin-lolon sulan iha prizaun ida-nia laran maibé ninia fuan no domin fó hotu ba povu no rai-lulik Timor-Leste.
Espresaun domin ida ne’e nafurin sai husi Prezidente Conselho Nacional Resistensia Timor-Leste (CNRT) no Komandante das FALINTIL, Kay Rala Xanana Gusmão, ninia fuan be kle’an. Maske inimigu sira kastigu Xanana nia isin-lolon iha Prizaun Cipinang, Jakarta, Indonézia, maibé sira labele kastigu Xanana ninia “hanoin”.
“Hanoin” kmanek sira be Xanana rai iha nia fuan laran, Xanana fakar sai liuhusi “lia-tatoli” hodi kari naklekar ba povu Timor-Leste tomak atu firme iha sira-nia prinsípiu hodi tuir eleisaun Konsulta Populár iha 20 Agostu 1999 ne’ebé UNAMET lidera, hodi hili ho loloos no momoos.
“Lia-tatoli” ba povu Timor-Leste ne’e, Prezidente CNRT no Komandante das Falintil, Kay Rala Xanana Gusmão, hakerek iha Salemba (Jakarta, Indonézia) iha loron 05 fulan Agostu tinan 1999. “Lia-tatoli” refere publika iha jornál klandestina CNRT nian ho naran Jornál VOX POPULI iha loron 14 Agostu 1999 [arkivu ne’e foti husi arkivu-na’in, José Caetano Guterres, ne’ebé prezerva memória pasadu ne’e liuhusi kliping].
Iha ámbitu komemorasaun Loron Konsulta Populár ba dala-20 (30 Agostu 1999-30 Agostu 2019) no misaun INTERFET iha Timor-Leste ne’e, Ajénsia TATOLI hatún hikas “lia-tatoli” refere ba povu Timor-Leste nu’udar memória pasadu ida ne’ebé lori ita ba aprende no refleta konteúdu tomak husi “lia-tatoli” osan-mean ne’ebé ninia “letras” sira nunka mate.
Povu Aswa’in Timor Lorosa’e…
Iha 25 de abril 1974 militar Portuguêsa sira halo Golpe hodi hatún rejime koloniál fasista Salazar/Caetano nian iha Portugal. Golpe ne’e hanaran Revolusaun Ai-funan ne’ebé rekoñese povu Timor Lorosa’e nia direitu atu hili rasik nia destinu hodi ne’e mak partidu sira mosu iha ita-nia rai laran.
Hodi ne’e mak timoroan sira hahú fahe malu. Hodi ne’e mak mosu integrasaun durante tinan 24 nia laran. Povu Maubere funu hasoru invazaun no okupasaun militár Indonézia nian. Povu Maubere terus, povu Maubere tanis hodi hakoi povu Maubere nia oan ne’ebé mate. Povu Maubere susar tebe-tebes, iha ta’uk nia laran, iha persegisaun, iha dadur, iha tortura, iha masakre oin-oin nia laran.
Kle’ur tebe-tebes ona! Funu ne’e naruk tebe-tebes duni!
Maibé Povu Timor Lorosa’e fiar metin ba nia-aan rasik no hodi uluk kedan Povu Maubere hatene katak loron ida, mundu sei respeita nia direitu boot atu hili RASIK NIA DESTINU.
Se iha Portugal, militares sira mak hatún rejime ditadór iha Indonézia, estudante Indonézia mak sei hatún Soeharto.
Hodi ne’e mak mosu 27 de janeiru 1999, ne’ebé Prezidente Indonézia, B. J. Habibie fó fila fali ba Povu Timor Lorosa’e direitu atu hili rasik nia destinu.
Hodi ne’e mak mosu akordu Nova-Yorke, iha 5 de Maiu tinan ida ne’e (1999). Hodi ne’e mak UNTAET tama iha Timor Lorosa’e. Hodi ne’e mak mosu rejistu katak Timor Lorosa’e nia oan tomak ba tau naran atu hili rasik ITA NIA DESTINU.
Povu Timor Loro Sa’e,
Istória hanesan repete fila fali, ne’e tanba Direitu boot povu nian atu hili rasik nia destinu, iha Português dehan; Direito fundamental dos Povos á auto-detrminação e independência nacional, direitu ne’e seidauk too iha povu Maubere nia liman laran.
Istória hanesan repete fila fali tanba seidauk hetan oportunidade atu hili. Tanba mós la’os povu mak hili rasik, proklamasaun RDTL iha 28 de Novembru 1975, ONU la rekoñese, mundu la rekoñese. Tanba mós la’os povu mak hili rasik, deklarasaun Balibo ho integrasaun iha 17 de julhu 1976, ONU la rekoñese, mundu la rekoñese.
Tanba auto-determinasaun katak povu mak tenke hili. La’ós partidu ida de’it mak iha direitu atu ko’alia hodi povu nia naran, ne’e mós bele partidu haat ka sanulu mós, sira nia lian la vale.
Tanba direitu international, normas descolonização ho principios universais, fó ba nasaun tomak iha mundu ne’e, fó povu tomak iha mundu, oinsá mak nasaun ho povu tomak bele tuir.
Ukun fuan sira ne’e emi kona direitu boot povu nian, direitu umanus, liberdade, justisa paz no demokrasia.
Ukun fuan sira ne’e mak kaer metin direitu auto-determinasaun povu Maubere nia direitu auto-determinasaun ne’e, la aseita katak grupu ida de’it ka partidu bele barak oinsá bele ko’alia lori povu nia nasaun.
Direitu auto-determinasaun la aseita timoroan lubuk ida bele ko’alia hodi povu nia naran, maske ko’alia karik kona-ba ukun rasik aan. Tanba povu mak iha direitu atu ko’alia, tanba povu mak iha direitu atu hili.
Asswa’in sira, inan no feton ama no oan sira.
Iha tinan 24 nia laran, ita nia inimigu laos Timor oan ne’ebé hakarak integrasun. Ita nia inimigu lolos mak regime kolonialista indonezia, ita inimigu boot liu mak tentara indonezio. Tentara indonezio mak lori tama funu mai ita nia rai, hodi halo ita terus, hodi oho ita.
Tentara indonézia liuliu KOPASSUS, liuliu jenerál sira ne’ebé povu Maubere koñese liu tiha ona, sira mak buka nafatin fahe malu timoroan. Sira iha KODIM sira ne’ebé iha KOREM barak iha Jakarta, balun ba to’o Timor hodi hafahe nafatin timoroan, dudu timoroan atu entrega malu.
Jenerál sira ne’e mak hakarak estraga rekonsiliasaun, jenerál sira ne’e lakohi timoroan atu hamutuk. Sira ne’e sa’e to’o jeneral tamba oho timoroan barak, ne’e duni timoroan ba sira la iha folin, timoroan nia vida la vale.
Sira mak hakarak katak funu la’o nafatin iha ita-nia rai hodi sira sa’e nafatin. Sira oho povu Indonézia nia oan rasik ba sira, Timor nia oan la folin buat ida. Ita-nia inimigu loos mak ofisiais Indonézia sira iha KODIM, sira ne’ebé iha KOREM, iha Bali, iha Jakarta, liuliu ofisiais KOPASSUS sira, jenerál sira ne’ebé sa’e ba jenerál tanba oho ema barak iha ita-nia rain. Balun ba too Timor hodi hafahe nafatin Timor oan, dudu Timor oan atu entrega malu.
Povu Timor Lorosa’e…
Ita hatene ona auto-determinasaun katak povu mak tenke hili. Tanba ne’e mak iha dia 30 de Agostu mai ne’e, sei halo referendu. Iha bahasa Indonézia dehan “Jajak Pendapat”, balun bolu Konsulta Populár, Megawati temi loloos Referendu!
Ha’u hatene, povu tomak sei hili liu BUAT NE’EBÉ ITA HEIN KLEUR ONA NE’E!
Tanba ita-nia fatuk no rai, ita-nia bee no ahi, mak Timor Lorosa’e, husi Oe-Cusse to’o Tutuala, husi Tasi-feto to’o Tasi-mane, husi Ataúro to’o Jaco.
Funu ne’e aas wa’in Falintil mak kaer hodi halibur timoroan tomak iha CNRT nia mahon. Ohin loron CNRT reprezenta unidade timoroan tomak nian. Bandeira Unidade Nasionál, mak Bandeira FALINTIL ne’ebé CNRT lori hatudu ba mundu tomak katak As wa’in FALINTIL iha funu nia laran, hala’o ninia polítika loos, polítika unidade nasionál.
Ne’e duni Bandeira Rezisténsia timoroan nian, maka Bandeira CNRT nian!
Inan Oan Aman doben sira, feton no na’an doben sira tomak!
Ita atu hili ita-nia destinu, ita atu hili DALAN UKUN AAN NIAN! Maibé ukun aan iha domin, ukun aan iha damen nia laran. Tanba ne’e mak bain-bain ita temi rekonsiliasaun.
Rekonsiliasaun katak DAME. Dame ne’ebé atu lori Domin!
Timoroan tomak sei buka dame malu, timoroan tomak sei buka perdua malu, sei buka haluha buat aat hotu ne’ebé povu liu husi ona.
Dame ho laran moos, atu bele hadomi malu. Se ita hotu dame hodi hakaas-aan atu buka hadomi malu, maka ita-nia ukun-aan sei hetan funan di’ak ba ita rasik, ba ita-nia oan sira, ba ita-nia bei-oan sira.
Rekonsiliasaun sei halo maka’as liu tan, unidade nasionál, só iha unidade nasionál nia laran, mak timoroan sira sei fó liman ba malu atu harii TIMOR LOROSA’E FOUN, iha mundu rai klaran.
Ita sei hatudu ba mundu katak Timor Lorosa’e nia funu ho brani, funu ho matenek, funu ho polítika.
Katak mós, Povu Maubere hatene katak só halakon ódiu no vingansa, só perdua ba malu, só haluha tiha buat hotu-hotu iha kotuk, mak bele halibur timoroan tomak, atu bele hala’o UKUN AAN no dame, domin no kbiit nu’udar timoroan tebes!
Ikus liu, ha’u husu liuliu ba Juventude Loriku Aas wa’in sira no povu tomak; DISIPLINA MAKA’AS LIUTÁN iha kampaña nia laran, tenke respeita maluk seluk nia direitu. Tenke fó liman ba malu, atu maluk bele fó liman ba ita.
Tenke hadomi malu, atu hetan maluk seluk nia domin. Timor ita hotu nian. Ne’e duni, ita hotu hamutuk mak bele tane ita-nia rain.
Rekonsiliasaun tenke la’o nafatin, husi leten to’o kraik, husi aldeia to’o suku, husi suku to’o zona, husi zona to’o rejiaun, husi rejiaun to’o Timor Lorosa’e tomak. Ita sei ukun-aan, se timoroan tomak dame iha domin nia laran!
Salemba, 5 de Agostu de 1999
Kay Rala Xanana Gusmão
Notísia relevante:Rai-Hún Mutin Sa’e Daudaun Ona..! (XVII)
Jornalista: Cancio Ximenes
Editór : Rafy Belo