DILI, 5 setembru 2019 (TATOLI)—Reprezentante povu iha Parlamentu Nasionál (PN), hato’o sentida kondolénsia ba Reitór Universidade da Paz (UNPAZ), Lucas da Costa ‘Rama Metan’, ne’ebé hakotu iis iha Hospital Nacional Guido Valadares (HNGV) tanba kauza sofre moras kankru.
“Ami hato’o sentida profunda kondolénsia ba señor Reitór UNPAZ, Lucas da Costa, ne’ebé uluk hanesan deputadu no mós hanesan ema rezisténsia ida ne’ebé introdúz organizasaun RENETIL. Ami hato’o sentida kondolénsia ba família en-lutada. Hein katak família simu realidade ida ne’e nune’e señor Lucas da Costa bele hetan naroman iha Maromak nia Kadunan Santu”, Vise-Prezidente Parlamentu Nasionál, Maria Angelina Sarmento, ba jornalista sira, iha PN, kinta ne’e.
Nia dehan, Parlamentu Nasionál sei hanoin buat ruma iha tempu badak, tanba matebian mós hanesan eis deputadu ida, nune’e presta omenájen ikus.
Iha fatin hanesan, Deputadu Partidu Bankada CNRT, Adérito Hugo da Costa, konsidera informasaun ne’e nakonu ho novidade tristeza ba timoroan tomak.
“Ita lakon tan autór no sasin ba inisiadór revolusaun iha 1975 nian ne’ebé barani ko’alia lia-loos, barani ko’alia saida mak akontese iha prosesu hahú revolusaun. Ho kapasidade ida Doutór Lucas nian ita lakon, tanba ita sei presiza nia kapasidade intelektuál, kapasidade ida ne’e ita presiza prezerva hodi sai hanesan referénsia. Nune’e mós nia fó kontribuisaun maka’as ba dezenvolvimentu setór edukasaun nian”, dehan Hugo.
Aleinde ne’e, Deputadu Bankada FRETILIN, David Diaz Ximenes ‘Mandati’, triste ho Rama Metan nia mate.
“Ita hotu-hotu hanesan timoroan sente uituan ka barak, ita la’o hamutuk iha terus no susar nia laran. Asvez ami hosi ne’e atu ba Jakarta, ami tenke bolu nia bainhira ami iha aeruportu para simu ami, tanba ami mós ta’uk, keta halo ita tuun iha aeruportu inimigu sira halo buat ruma. Ha’u mós horikalan iha ne’ebá (HNGV). Nia halo operasaun dala-rua, ne’ebé ita sente ita-nia ema ida lakon”, Mandati haktuir.
Entretantu, Deputadu Bankada PLP, Sabino Soares ‘Guntur’ dehan Timor-Leste lakon ema intelektuál di’ak ida ne’ebé prodúz ona timoroan barak iha área edukasaun nian.
“Ninia kontribuisaun boot liubá edukasaun, liliu prodúz intelekuál barak. Ne’e sé de’it iha Timor tenke rekoñese Dr. Lucas, tanba ne’e ita hotu tenke agradese no orgullu ba ninia dedikasaun iha área edukasaun no mós nia kontribuisaun iha tinan 1975”, nia haklaken.
Nune’e mós, Deputadu Bankada CNRT, Domingos de Carvalho, hato’o sentida kondolénsia profunda ba Rama Metan.
“Nia mós kontribui ba rai ida ne’e, tanba nia mós hanesan deputadu iha primeira no segunda lejizlativa. Ami hato’o sentida kondolénsia ba família en-lutada”, hateten Deputadu Domingos de Carvalho.
Jornalista: Evaristo Soares Martins
Editór: Xisto Freitas