DILI, 13 setembru 2019 (TATOLI) – Advogadu China Harbour Timor, Lda, Nuno Marrazes, rekoñese empreza ne’e iha kontratu ne’ebé kompleksu tebes ho Governu, ba esplozasaun fatuk iha área Kaitehu, aldeia Mota Ikun, suku Mota Ulun, Munisípiu Liquiçá.
“Kontratu ne’e kompleksu tebes, karik Governu sala no impede sira (China Harbour), Governu tenke selu, karik sira mak sala, Governu mós hetan kompensasaun”, nia tenik ba Agência TATOLI, iha nia k’naar fatin Audian, sesta ne’e.
Notísia Relevante: China Harbour Simu Ona Karta Atu Kontesta Marino Enterprise
Advogadu ko’alia asuntu ne’e relasiona ho alegasaun hosi diretór kompañia Marino Enterprise, Lda, Edencio Soares, hasoru kompañia China Harbour Timor, Lda, hodi hapara atividade esplozaun fatuk iha área Kaitehu.
Nuno Marrazes dehan, iha kualker situasaun hotu prevee, no iha konteksu ne’e China Harbour la’ós kontratór maibé sub-kontratór, kontratór mak Bolloré.
“Ita hotu tenke hatene buat ne’ebé akontese ho obra sira ne’e sei iha konsekuénsia, no konsekuénsia ne’ebé todan. Kuandu China Harbour para atividade tenke hetan kompensasaun tuir kontratu, no kompensasaun ne’e boot tebes”, nia subliña.
Parte seluk, Diretór Kompañia China Harbour Lda, Wang Wei, hateten iha kontratu ho Governu, bainhira iha tempu ne’ebé determina ona mak projetu laiha rezultadu, kompañia sei hetan sensaun administrativu kada loron, ne’ebé sériu (la temi montante).

“Problema agora Marino Enterprise hakarak hapara ami nia atividade. Kestaun ne’e hetan apoiu másimu husi Senhor Xanana Gusmão hodi halo intervensaun. Ida ne’e hanesan konsederasaun ba empreza internasionál sira”, nia akresenta.
Tuir nia, empreza Xina ne’e nia susesu la’ós deit hetan konfiansa husi Governu, maibé mós bele konklui projetu ne’e tuir kontratu ne’ebé iha, ba timoroan sira, maski nune’e sempre iha buat balun mak impede.
“Interese no problema hotu mai ba ami, tanba ne’e ami husu Governu suporta ami atu bele rezolve kestaun ne’e ho lalais, nune’e bele kontribui dezenvolvimentu iha rai ida ne’e”, nia dehan tan.
Nia hatutan, “prosesu ne’e la’o hela no ita tenke tuir Governu no sistema iha rai ida ne’e, maibé ami husu atu bele fó justisa ne’ebé justu ba ami”.
Entretantu, China Harbour hetan ona lisensa ambientál no mineira ba esplozaun fatuk husi parte Autoridade Nasionál Petróleu no Minerál (ANPM).
Nune’e iha loron 12 jullu 2019, lansa ona uzu esplozivu dahuluk, hanesan parte ida atu garante seguransa obra no hamenus posível risku.
Lisensa ne’ebé fó ba empreza Xina ne’e atu halo explozivu fatuk iha área Kaitehu ho medida ektare 4,2.
Iha seremónia ne’e marka mós prezensa husi Ministru Transporte no Komunikasaun, José Agostinho da Silva, Ministru Defeza no Ministru Interiór interinu, Filomeno Paixão, Ministru Agrikultura no Peska, Joaquim José Gusmão dos Reis Martins, Sekretáriu Estadu Ambiente, Demétrio do Amaral de Carvalho no eis Prezidente Repúblika, José Ramos Horta.
Fatuk iha área Kaitehu kualidade naton liu fatin seluk
Advogadu China Harbour Timor, Lda, Nuno Marrazes, haktuir antes empreza ne’e halo atividade esplozaun, halo uluk ona pezkiza ba fatuk iha área ne’ebé boot (kilometru 50).
“Área kilómetru 50 iha Portu Tibar nia sorin hanesan fatin úniku ho fatuk ne’ebé ho kualidade naton atu uza iha portu mak fatin ne’e, laiha tan seluk”, nia dehan.
Tuir nia, ho razaun ne’e mak fatin ne’e importante tebes, tanba China Harbour labele lori fatuk husi Ainaro ka fatin seluk tanba sei susar no despeza ba Estadu todan tebes.
“Tanba ne’e mak sira tenke hetan fatuk ne’ebé besik”, nia esplika.
Jornalista: Julia Chatarina
Editór: Xisto Freitas