DILI, 10 outubru 2019 (TATOLI) – Primeiru Ministru (PM), Taur Matan Ruak, ohin (10/10) dader tuku 6:15 iha ninia rezidénsia, molok aranka ba Palásiu Governu, hetan surpreza hosi Eskoltu no Batedór sira relasiona ho nia loron moris ba dala-63.
Eis Prezidente Repúblika ne’e, espresa nia sentimentu kontente no orgullu ba surpreza ne’ebé nia hetan.
Hafoin to’o iha nia kna’ar fatin, nia hetan surpreza tan hosi funsionáriu Gabinete Primeiru-Ministru.
Nune’e mós, nia hetan vizita hosi ninia espoza, Isabel Ferreira ho ninia oan sira, ba iha ninia gabinete hodi fó parabéns ba nia.
Nu’udar lutadór, Jenerál Taur Matan Ruak dehan, luta ne’e sura hosi Komandu Luta, Kay Rala Xanana Gusmão, Eis Primeiru Ministru, Marí Alkatiri, Laureadu Nobel ba Dame, José Ramos Horta, atuál Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo no veteranu sira seluk, iha esperansa ida de’it ba foin sa’e sira, “Hatutan ami-nia luta”.
Basá nia dehan, nasaun Repúblika Demokrátiku Timor-Leste la fó de’it tanba sosa ho mate, terus tanba ne’e esperansa hosi katuas sira nian ba juventude mak “ami hakarak imi orgullu ba konkista ne’ebé ita iha. Ida ne’e mak halo ema iha nasaun seluk respeita ita, tanba ita rasik ho terus no sakrifísiu ita harii nasaun ne’e”.
“Projetu ida ne’e seidauk hotu tanba nia sei iha faze ida, ita bolu dehan faze daruak mak difísil liu. Dala barak jornalista ho malae sira husu, harii nasaun no halo funu ida ne’ebé mak fásil liu ?
“Ha’u-nia resposta “Halo funu fásil liu. Tanba ita haree ida de’it, enkuantu harii nasaun iha buat barak loos, ida oinsá ita nia-oan sira nia futuru, fó han ba família sira hotu, fó servisu ba foinsa’e sira, hadi’a estrada iha fatin hotu-hotu, inklui sira ne’ebé iha foho leten ne’ebá”.
Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, moris iha Osso-Huna, Baguia, Munisípiu Baucau, iha loron 10 outubru 1956. Nia nu’udar, oan-mane dahuluk hosi mane na’in 3 no feto na’in 5, ai fuan domin hosi António de Vasconcelos no Albertina Amaral.
Iha 1960 nia muda mai iha Dili hamutuk ho ninia tiun no iha 1963 nia tama eskola primária no ramata ninia estudu iha 1968.
Iha 7 dezembru 1975, bainhira Indonézia hahú invade Timor-Leste, iha momentu ne’ebá, Taur Matan Ruak ho tinan 19 no tama FALINTIL – FRETILIN nia liman kro’at ne’ebé foin kria.
Durante tinan tolu tuir mai, povu timoroan selu folin aas ne’ebé rezulta ema 100.000 mate.
Nu’udar kombatente, nia partisipa iha luta hasoru militár Indonézia nian iha Dili, Aileu, Maubisse, Ossu, Venilale, Uatulari no ikus liu iha Laga.
Taur Matan Ruak hahú hetan fiar hodi simu kna’ar iha FALINTIL nu’udar komandu iha 1976. Durante faze ida-ne’e, FRETILIN afirma katak kontrola pursentu 80 iha territóriu.
Hosi 1976 to’o 1979, Taur Matan Ruak tuur iha estrutura FALINTIL laran iha setór militár rua parte leste nian: Setór Sentru Leste no Setór Ponta Leste. Hafoin nia sai Komandante Kompañia ida.
Iha 1977 nia rohan, militár Indonézia hahú Operasaun ba Serku no Anikilamentu ne’ebé halo forsa rezisténsia mate barak. Iha tinan tuir mai, forsa Indonézia sira konsege halakon pursentu 80 hosi forsa rezisténsia hamutuk ho sira-nia baze apoiu.
Iha 22 novembru 1978, baze rezisténsia ikus-nian rahun tiha no Kay Rala Xanana Gusmão, Taur Matan Ruak no membru rezisténsia sira seluk hasoru malu fali iha loron tuir mai iha foho Legumau hodi kontinua operasaun gerrilla.
Iha 31 marsu 1979, Taur Matan Ruak hetan kapturasaun hosi militár ABRI iha área Viqueque bainhira nia hala’o nia misaun hodi buka tuir sira-ne’ebé salva aan hosi Operasaun Serku no Anikilamentu. Nia konsege halai hafoin loron 23 no hetan fali FALINTIL iha foho.
Iha marsu 1981, nia sai Kolaboradór ba Xefe Estadu-Maiór FALINTIL no komandante operasionál ne’ebé responsabiliza iha setór leste no ikus mai iha setór oeste.
Iha marsu 1983, rezisténsia no reprezentante sira militár Indonézia nian deside halo akordu dame, maibé iha agostu 1983, militár Indonézia halo masakre iha Krarás ne’ebé akordu dame la hetan solusaun. Nune’e, iha fulan setembru deklara estadu emerjénsia no militár Indonézia hahú operasaun foun ida – Operasaun Dasa.
Iha tinan hanesan (1982), Taur Matan Ruak transfere ba Komandu Operasionál Oeste (rejiaun oeste tomak, área Baucau/Viqueque) no sai konselleiru militár no sub-xefe ba Estadu-Maiór FALINTIL nian. Hahú husi 1986, Taur Matan Ruak kaer responsabilidade ba operasaun militár hotu-hotu iha Timor-Leste.
Iha novembru 1992, Komandante-em-Xefe Xanana Gusmão kapturadu iha Dili. Taur Matan Ruak hetan promosaun ba Xefe Estadu-Maiór, enkuantu Xanana Gusmão kaer nafatin kna’ar Komandante-em-Xefe FALINTIL nian maski iha prizaun Jakarta hela. Taur Matan Ruak sai Vise-Komandante-em-Xefe FALINTIL tomak hafoin Komandante Konis Santana mate iha 11 marsu, 1998.
Iha jullu 1999, FALINTIL nia akantonamentu haat de’it no nia mak responsabiliza atu evita gerrilleiru FALINTIL tiru hasoru forsa Indonézia no pro-indonézia. Iha 30 agostu 1999, Organizasaun Nasaun Unida (ONU) hala’o referendu ida iha Timor-Leste no maioria hili ba ukun rasik-aan.
Tuir kedas referendu ne’e, militár Indonézia sira halo violénsia maka’as ne’ebé konsege hapara hosi Forsa Internasionál ne’ebé hetan aprovasaun hosi ONU hodi tama mai Timór.
Períodu ida-ne’e sai hanesan teste ba FALINTIL nia dixiplina tanba obriga sira nonook hela enkuantu populasaun husu protesaun hasoru violénsia forsa Indonézia sira-nian.
Iha 10 dezembru, Asembleia Repúblika Portugal fó Prémiu Direitu Umanu ba Taur Matan Ruak iha Lisboa.
Iha 20 agostu 2000, Kay Rala Xanana Gusmão rezigna hosi FALINTIL no Taur Matan Ruak simu kargu nu’udar Komandante-em-Xefe FALINTIL nian.
Iha 1 fevereiru 2001, Taur Matan Ruak asume Komandu FDTL nian, Forsa Defeza Timor-Leste, ho patente Brigadeiru-Jenerál durante serimónia ida ne’ebé prezide hosi saudozu Sérgio Vieira de Mello, Administradór Tranzitóriu ONU nian.
Ho Restaurasaun Independénsia iha 20 maiu 2002, Taur Matan Ruak sai nu’udar Xefe Estadu-Maiór Jenerál ba F-FDTL, FALINTIL–Forsa Defeza Timor-Leste no iha 7 dezembru 2006, Prezidente Repúblika, José Ramos Horta kondekora Taur Matan Ruak ho Ordem da Guerrilha.
Iha 2007, José Ramos Horta kondekora tan Taur Matan Ruak ba servisu prestadu durante Operasaun Halibur ne’ebé nu’udar operasaun neebé F-FDTL hala’o hamutuk ho PNTL hodi estabelese fali seguransa no órden iha ita rain hafoin konflitu polítiku 2006 nian.
Iha 28 novembru 2009, Prezidente José Ramos Horta promove Taur Matan Ruak ba Majór-Jenerál.
Iha Serimónia Omenajen Nasionál Agradesimentu no Rekoñesementu ba eis-kombatente ba luta libertasaun nian iha 20 agostu 2011, Taur Matan Ruak dezmobilizadu hosi FALINTIL no kondekoradu hamutuk ho eis-kombatente 235 seluk.
Hafoin nia hatama pedidu ba ezonerasaun hosi ninia kargu iha 6 outubru 2011 no hato’o ninia diskursu ba da-ikus nu’udar Xefe Estadu-Maiór Jenerál F-FDTL nian durante serimónia pasajen testemuñu komandu Forsa Defeza sira.
Iha 23 abríl 2012, Tribunál Rekursu proklama Taur Matan Ruak nu’udar Prezidente Eleitu, hafoin manán liuhosi eleisaun demokrátika iha loron 16 abríl 2012.
Taur Matan Ruak simu pose nu’udar Prezidente Repúblika ba períodu 2012-2017 iha 20 maiu, 2012.
Prezidente Taur Matan Ruak kaben ho Isabel da Costa Ferreira, jurista ida ne’ebé serbisu iha área direitu umanu hamutuk ho Primeiru-Ministru hosi I Governu Konstitusionál no nia mós hanesan Vise-Ministra Justisa no membru Comissão Verdade e Amizade (CVA).
Sira iha oan-feto rua, Lola no Tamarisa, no oan-mane ida, Quesadhip.
Kna’ar Primeiru-Ministru ba períodu 2018-2023, Taur Matan Ruak simu pose hosi Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo, iha loron 22 jullu 2018.
Jornalista: Julia Chatarina
Editór: Xisto Freitas