iklan

DILI, HEADLINE, SEGURANSA

Sanghai Construction Ezekuta Projetu KJ-PNTL ho Valor $10,177,638.20

Sanghai Construction Ezekuta Projetu KJ-PNTL ho Valor $10,177,638.20

Lia na’in sira husi Carceto Motain, Bidau Manu Mata, Camea Ramlala no Lacoto Rumbia Caicoli halo serimónia ritual. . Imajen/Eugénio Pereira

DILI, 10 janeiru 2020 (TATOLI)- Kompañia internasionál Shanghai Constuction Group Co, Ltd (SCG) hamutuk ho governu, ohin, halo ona lansamentu hatuur fatuk inan ba konstrusaun mega projetu Kuartél Jerál (KJ) Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL).

Lia na’in sira husi Carceto Motain, Bidau Manu Mata, Camea Ramlala no Lacoto Rumbia Caicoli halo serimónia rituál. Imajen/Eugénio Pereira

Projetu ne’ebé edifísiu andár haat (4) ho instalasaun teknolojia moderna ne’e sei nia   durasaun kontratu tinan ida ho balun ho nia valor orsamentu $10,177,638.20.

 Mega projetu ne’e  envolve mós konsultóriu husi PT. Ciriajasa Cipta Mandiri ho nia parseiru (joint venture) JKC Consultan Engineering Unipesoal Lda.

Serimónia lansamentu ba hatuur fatuk inan ne’e hala’o mós ritual haree manu aten no hamulak husi lia na’in uma lisan Carceto Mota-ain, Bidau Manu Mata, Camea Ramlala ho Lacoto Rumbia, hodi husu lisensa ba mahein lulik sira iha area konstrusaun.

Reprezentante Lia Na’in, Eugénio Sarmento dehan, rituál hatuur fatuk inan ne’e importante, hodi husu matak no malirin atu konstrusaun edifísiu ne’e  bele halo dura ba tinan naruk.

“Rituál kultura ida ne’e atu husu lisensa ba lulik  tuir uma Lisan Lacoto Rumbia Caicoli, atu nune’e edifísiu bele dura no bele iha salvasaun ba traballadór sira hotu ne’ebé evolve iha projetu ne’e husi hahú to’o remata ho di’ak,”  Eugénio Sarmento hateten.

Serimónia rituál  hamulak ho oho manu mean rua no fahi mean ida, lian sira haree mós haree manu aten no fahi aten fó sinál di’ak katak, rai lulik fó lisensa atu konstrui edifísiu ne’e, maibé husu ba kompañia ho traballadór sira durante konstrusaun edifísiu tenke kuidadu no labele halo sala no ko’alia lia aat ruma atu evita asidente ne’ebé bele troka ho ema nia vida.

Hafoin rituál termina kontinua kedas serimónia fó bensaun tuir ritual Kristaun Katóliku nian husi Padre Kapelaun PNTL, Nelinho  Ferreira.

Lansamentu hatuur fatuk inan ne’e  halo direitamente husi Ministru Interior, Filomeno da Paixão de Jesus, Komandante Jerál PNTL, Komisáriu Faustino da Costa, Embaixadór Xina mai Timor-Leste, Xiao Jiangu, Prezidente Kompañia Shanghai Construction Group,  Wu Jie.

Ministru Filomeno konsidera edifisu ne’e luxu segundu iha Timor-Leste, hafoin edifísiu Ministériu Finansas.

“Bainhira ita haree ba edifísiu ida ne’e nu’udar edifísiu segundu di’ak liu, depois edifísiu ministériu fiansa nian, tanba Governu fó atensaun ba PNTL nia servisu,” Filomeno Paixão hateten.

Nia husu ba Komandu PNTL ba oin kontinua servisu másimu hodi hasa’e profisionalizmu membru hotu-hotu atu servisu ho dixiplina no respeita regra sira hodi lori povu no nasaun mantein seguransa ho dame.

Komandu PNTL Agradese Ba Estadu

Iha fatin hanesan, Komandante Jerál PNTL Komisáriu Polísia Faustino da Costa hato’o agradese ba Estadu hodi kontinua tau matan no hadi’a infraestrutura PNTL.

Komisáriu Faustino konsidera, kondisaun infraestrutura nu’udar fatór ida husi ben star instituisaun nian maski la’ós nu’udar prioridade dahuluk.

Tuir Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál (PEDN) define katak, bainhira PNTL too 2030 sei sai nu’udar instituisaun Estadu ne’ebé kredivel no konfiavel ho nia ekipamentu ne’ebé avansadu no modernu. Nune’e ba futuru fatin foun ne’e sei sai fatin di’ak ba membru PNTL sira hala’o knaar ho responsabilidade.

Eis Primeiru Komandante Jerál PNTL, Paul de Fatima Martins,  agradese depois tinan 20 konstrusaun Estadu Timor-Leste la’o, Governu kontinua tau matan ba infraestrutura Komandu PNTL nian.

Nia dehan, atu fasilita servisu la’o di’ak presiza iha kondisaun no fasilidade servisu modernu ne’ebé adekuadu hodi dezenvolve Komandu PNTL ho di’ak liután.

Iha fatin hanesan, Prezidente Kompañia Shanghai Construction Group,  Wu Jie, promete sei halo obra ne’e ho kualidade tuir dezeñu iha Bill Of Quantity (BoQ).

“Ami kompromete sei halo edifísiu ne’e ho kualidade tuir konfiansa ne’ebé Estadu Timor-Leste fó ba ami,” tenik nia.

Nia husu ba Estadu Timor-Leste no Komandu PNTL kontinua akompaña prosesu servisu tomak bele la’o tuir planu ne’ebé trasa ona.

Familia Uma Kain 10 Ezije Kompensasaun

Iha parte seluk Xefe Suku Caicoli, Hipolito Marques Sarmento,  husu ba Komandu PNTL atu fó kompensasaun ba família uma kain 10 ne’ebé too agora seidauk muda sai.

Xefe Suku Hipolito dehan, nia komunidade la aseita atu governu fó kompensasaun kada família simu de’it $10,000,00 kompara materiál konstrusaun no sosa rai foun.

 “Povu hakarak governu fó kompensasaun loloos ne’e $20,000,00 tanba se fó de’it  $10,000,00 ida Dili ne’e ita sosa de’it rai ida mós la kotu no halo uma mós la too,” dehan Xefe Suku Hipolito.

Hipolito hatutan, komunidade  família uma kain 10 prontu koopera fatin ho Estadu no sira apoiu polítika Governu hodi harii edifísiu  ne’e no tenke hasai sira ba bairru foun ho dignu.

“Estadu tenke hasai povu ho dignu, tanba sira hela iha rai ne’e dezde tempu Portugés kedas too agora,” nia hatete.

Responde ba preokupasaun ne’e, Komandante PNTL Faustino da Costa dehan, Governu no Komandu PNTL iha loron 5 Marsu 2019 liuhusi notifikasaun ba Ministériu Justisa fó ona kompensasaun ba família uma kain hitu (7) ho totál orsamentu $32,733,56  ne’ebé kada família simu $10,000,00.

“Falta família 10 maka seidauk hasai, sira presiza indemnizasaun husi governu ho totál $265,859,65 para hodi selu. Maibé tanba orsamentu ne’e la implementa fila fali ba kofre estadu,” dehan Komandante ne’e.

PNTL no Governu rasik sei halo enkontru ho komunidade família uma kain 10 para rezolve problema ne’e iha tempu besik.

Jornalista : Eugénio Pereira

Editór       : Francisco Simões

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!