iklan

OPINIAUN

COVID-19: Tanba sa mak ita presiza hametin nafatin ita-nia guarda?

COVID-19: Tanba sa mak ita presiza hametin nafatin ita-nia guarda?

Rajesh Pandav, Reprezentante Organizasaun Mundiál Saúde (OMS) iha Timor-Leste.

Hosi:

Rajesh Pandav

Reprezentante Organizasaun Mundiál Saúde (OMS) iha Timor-Leste

Iha Timor-Leste, kazu konfirmadu ba COVID-19 ikus rekupera ona iha loron 15 Maiu, 2020. Barak liu hosi kazu 24 hirak ne’ebé konfirmadu, hela iha sentru kuarentena sira ne’ebé aloka husi ita nia governu. Sira rekupera ho di’ak no laiha problema. Iha nasaun laran seidauk iha mate tanba virus corona.

Daudaun ne’e estratejia ba teste ne’ebé mak haluan ona  la hatudu katak iha transmisaun iha komunidade nia leet. To’o agora,  kombinasaun husi estrategia imigrasaun ne’ebé di’ak, otél sira ne’ebé uza hanesan fatin kuarentena ne’ebé identifika husi governu, kapasidade vijilánsia ne’ebé habelar hamutuk ho kapasidade ba teste ne’ebé hadook ita husi virus ne’e. Maibé, ida ne’e la’ós ikus, luta hasoru COVID-19 seidauk hotu.

Kazu ba moras ne’e aumenta beibeik iha mundu. Nasaun barak, kiak ka riku, husi kontinente Ázia no Afrika sai hanesan “hotspot” emerjente ba moras ne’e.  Maibé, agora dadauk ita nia preokupasaun boot liu mak ita nia fronteira ho Indonézia. Risku boot ne’ebé kazu foun bele tama rai laran mak husi fronteira ida ne’e. Tanba ida ne’e mak importante teb-tebes ba  Timor-Leste nafatin hametin guarda no loke matan. COVID-19 susar atu kombate hanesan saida mak ita haree beibeik akontese iha sidade no nasaun barak iha mundu tomak. Se ita la tau matan ka atensaun ba prevene no kontensaun, virus ne’e bele derepente daet ba ema hotu.

Agora, oras to’o ona atu haree ba ita nia án, saida mak Timor-Leste halo ona no saida tan mak ita presiza atu halo.

Timor-Leste simu ona suporta husi governu  ho nivel aas atu garante resposta ne’ebé maka’as ba krize ne’e. Husi eskritóriu Primeiru Ministru oferese supervizaun ba buat hotu. Iha reprezentante ho nivel aas  husi Sistema Integradu ba Jestaun Krize nian ba ministériu relevante sira.

Governu Timor-Leste nian introdús intervensaun balun ho lais no bo’ot ne’ebé ajuda atu prevene virus corona atu aumenta beibeik no transmisaun iha komunidade nia le’et. Dalan tama mai Timor-Leste sei nafatin la arbiru ka restritu.

Fasilidade ba izolamentu identifikadu ona hadiak ona ho lais atu tau matan ba COVID-19 nia pasiente sira. Pesoál saúde, ekipa ba apoiu pesoál no pesoál atende ba emerjénsia nian sira ne’ebé treinadu hotu ba oinsá tau matan ba pasiente sira no iha tempu hanesan proteje sira nia án. Teste laboratóriu nian mos introdús ona iha rai laran, kapasidade vijilánsia habelar no “web-based” Sistema vijilánsia ne’ebé komesa. Responde ba saúde nian kaer husi ministru saúde suporta husi parte interisada ne’ebé organiza hamutuk ho ai-rin sia ne’ebé rekomenda husi Organizasaun Mundiál ba Saúde (OMS).

OMS oferese suporta teknikál no lojístika. Sira servisu hamutuk ona ho ajénsia Organizasaun Nasoins Unidas (ONU) ho parseiru bilaterál sira atu fornese ekipamentu ba teste, aimoruk no hadia infrastrutura.

Defatu, tuir kedas kazu konfirmadu ba dahuluk iha 21 Marsu 2020, Timor-Leste sai husi nasaun ida menus kapasidade ba teste nasionál ba COVID-19, laiha fatin izolamentu no fasilidade ba kuarentena ne’ebé aloka, kapasidade ba sistema vijilánsia ne’ebé limitadu to’o sai nasaun ida ne’ebé iha  teste iha rai laran, fasilidade izolamentu no kuarentena ba COVID-19 ne’ebé la’o di’ak, ekipa ne’ebé trainadu kona-ba kontrolu no oinsá tau matan ba pasiente, estoke ba Ekipamentu Protesaun Pesoál (EPP) ne’ebé aumenta ba beibeik no kapasidade ba vijilánsia ne’ebé la’o nafatin iha de’it semana 5-6 nia laran.

Maske nune’e, buat ne’e hotu sei difísil atu hetan se laiha suporta husi povu. Governu koko hela de’it atu harii relasaun ne’ebé di’ak no iha fiar atu nune’e komunidade bele tuir restrisaun ne’ebé iha. Ajuda finanseiru, fornese husi governu atu bele suporta família sira iha oras susar ida ne’e nia laran. Komunidade besik fronteira no xefe suku sira ajuda nafatin ho vijilánsia ba komunidade liuhusi hato’o informasaun kona-ba entrada ilegál “jalan tikus” husi Indonézia atu nune’e ofisiál saúde sira bele foti asaun lalais.

Timor-Leste nafatin tuir maka’as politika ‘teste, kura, izola, buka tuir no kuarentena’ ne’ebé mak hetan rekomendasaun husi OMS. Númeru ba kazu bele aumenta se sistema saúde nian fraku. Iha tempu hanesan, ita mos presiza kontinua esforsu atu hadi’a kualidade no kuantidade ba fatin no fasilidade ba izolamentu no kuarentena.

Importante tebtebes mos atu haforsa kapasidade ba teste labporatóriu no kapasidade ba vijilánsia nian. Esforso hamutuk tenkesér kontinua atu garantia pesoál saúde esensiál sira la sofre tanba kontrolu ba pandemia ida ne’e. Agora, tanba  restrisaun ba fronteira ladun makaas ona, presiza aumenta vijilánsia. Importante tebtebes atu tau matan metin ba fronteira rai nian no ponta entrada sira seluk. Importante mos atu lolo liman ba komunidade, nune’e sira hetan informasaun ne’ebé loos no sira bele sente iha suporta no seguru.

Importante atu labele haluha katak, la’ós governu mesak mak funu hasoru virus, ema ida-idak iha komunidade, kna’ar ba sira nia án rasik no sira nia família liu husi halo tuir regra sira: faze liman beibeik; koko labele kaer matan, inus no ibun; hadook án husi fatin ne’ebé iha ema barak; distánsia fízika; uza maskara bainhira iha fatin ne’ebé mak susar atu iha distánsia fízika no halo tuir respiratóriu ijiene ne’ebé di’ak. Hela iha uma no izola án to’o di’ak maske ho sintomas menor, hanesan; mear, ulun moras, isin manas.

Se ita sente moras no sente isin manas maka’as, mear no susar atu dada iis buka atendimentu médiku, atu nune’e bele hetan avaliasaun  didiak no mos teste, se presiza. Importante mos ba komunidade atu buka tuir informasaun husi fontes kredivel hanesan Ministériu Saúde no OMS. (*)

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!