DILI, 14 jullu 2020 (TATOLI)–Provedoria Direitu Uumanu no Justisa (PDHJ, sígla Portugés), prontu atu koopera ho Comissão Antí Corrupção (CAC) atu implementa lei númeru 1/V/I-Medida Preventiva no Kombate Korrupsaun (MPCC, sigla portugés) lei ne’e tama vigor.
Notísia Relevante: CAC Konsidera Komisaun A Halo Esforsu Estraordináriu
Provedora Direitu Umanu no Justisa, Jesuina Maria Ferreira, hato’o prontidaun ne’e iha sesaun ikus aprovasaun lei ne’e iha diskusaun espesialidade ne’ebé hala’o iha Mukit Guest House Aisirimou, Aileu.
Nia hatutan, PDHJ mós rekomenda ba Komisaun A atu fó apoiu polítika ba CAC, nune’e bele reforsa liután iha neseidade sira ne’ebé presiza hodi fasilita di’ak liután implementasaun iha aban bainrua.
“Ha’u-nia mensajen ba komisaun A katak servisu ne’e boot. Maibé, ita tenke hala’o no PDHJ prontu koopera ho CAC atu implementa lei ne’e liuliu iha prevensaun nian tanba medida preventiva ne’e parseria ida hosi PDHJ. Ami prontu atu koopera ho instituisaun saida de’it. Husu mós ba komisaun A atu fó apoiu totál liuliu apoiu polítika ba iha CAC liga ho rekursu estadu ne’ebé sira presiza. Ita ko’alia kona-ba arekursu estadu iha tolu maka hanesan, rekursu finanseiru, rekursu umanu, no rekursu materiais. Ida-ne’e mak presiza atu reforsa tan CAC, atu sira bele hala’o sira-nia servisu,” provedora ne’e deklara ninia prontidaun iha foin lalais ne’e.
Provedora ne’e mós aproveita oportunidade hodi haktuir uitoan istória kona-ba ezisténsia Comissão Anti Corrupção. Nia haktuir, iha tinan 2004, bainhira estabelese lei númeru 7, kona-ba estatu PDHJ ho nia kompeténsia iha altura ne’eba iha buat tolu mak hanesan boa governasaun, direitu umanu ho antí korrupsaun.
Iha tinan 2009, nia hateten, polítika Governu nian halo fali lei númeru 8/2009, 15 fulan jullu, kona-ba kriasaun CAC ne’ebé hasai tiha kompeténsia korrupsaun ne’e ba tau iha CAC ho nia hanoin ida katak korrupsaun ne’e servisu ida-ne’ebé kompleksu no presiza tebes órgaun independente ida atu bele haree asuntu ida-ne’e.
Iha diskusaun tempu ne’eba, hanoin katak prevensaun ne’e atu tau iha PDHJ no krime nian mak atu muda ba iha CAC, maibé iha Parlamentu Nasionál deside prevensaun no krime ba hotu iha CAC.
“PDHJ ho CAC ninia istória labele kotu tanba CAC moris hosi PDHJ. Tanba ne’e, iha oportunidade ida-ne’e hakarak agradese ba komisaun A ne’ebé iha ona good will no political will. Tanba, good will de’it la to’o tenke iha political will hodi hamosu lei ida-ne’e,” Jesuina subliña.
Hosi estatutu PDHJ mós, provedora ne’e hateten, iha ne’eba hakerek tiha ona saida mak dehan katak atu promove kooperasaun no PDHJ rasik kontente tanba mosu tan fali iha esbosu lei ida-ne’e, no ida-ne’e importante la halimar tanba bainhira la promove kooperasaun ho instituisaun seluk mak implementasaun ne’e sei hasoru dezafiu barak.
“Tanba ne’e, ami hameno hela ida-ne’e atu promove kooperasaun liuliu ministériu públiku, PSIK ho sira seluk, ne’e importante tebes. Ezemplu, ita iha ona kooperasaun di’ak ona ho instituisaun haat. Tuir fali, atu dehan kona-ba boa governasaun ne’e, ita la’ós haree de’it iha ninia rezultadu katak rikusoin estadu hira mak ita atu bele hetan ka rekopera. Maibé, boa governasaun ne’e ita ko’alia kona-ba ninia prosesu saida mak ita atu liu, atu bele salva rikusoin estadu nian,” nia hateten.
Tuir nia, ida nee mak mak hanaran transparénsia, efisiénsia, efikasia, ho responsabilidade no buat seluk tan.
“Tanba ne’e ita boot sira ne’ebé mak atu impelementa lei ne’e, tenke garante nafatin ninia prosesu atu prenxe nafatin prinsípiu boa governasaun,” provedora ne’e hameno.
Entretantu, Projetu Lei Númeru 1/V/I-Medida Prevensaun no Kombate Korrupsaun, ne’ebé ho Titulu hamutuk tolu (III), Primiru (I) kona-ba medidas preventivas Kombate Korrupsaun, Segundu kona-ba Dispozisaun Kriminál, no Tersieru (III) kona-ba Dispozisaun Finál, ho artigu hamutuk 120.
Notísia Relevante: Governu Konsidera LAC Sei Fó Poder ba CAC Kombate Korrupsaun
Jornalista : Cipriano Colo
Editór : Cancio Ximenes