iklan

OPINIAUN

Apartidaria no Profesionalizmu Instituisaun Militár no Polísia

Apartidaria no Profesionalizmu Instituisaun Militár no Polísia

Arquimino Ramos.

Hosi:

Arquimino Ramos, S.Sos, B.Bus, MM

Seguransa maka fatór ida importante iha ema nia moris no moris seguru ne’e indikadór ida hosi  moris prosperu. Seguransa iha pilár haat hanesan seguransa umana (human security), seguransa ambientál (environmental security), bio-seguransa (biosecurity), seguransa ai-han (food security) ne’ebé sai hanesan dezáfiu ba ema no Nasaun atu hakat liu ka ultrapassa.

Lia-fuan seguransa mai hosi lian-Latina;  Securus. Se; laiha, curus; tauk. Signifika la tauk ka laiha tauk. Seguransa katak; abilidade atu mantein soberania no independénsia ho kondisaun moris ne’ebé laiha ameasa no tauk.

Iha parte seluk profesionalizmu militár tuir Samuel Huntinton; iha Badaen (Expertice), badaen no skill sira sei hetan hosi edukasaun no formasaun ne’ebé membru idak-idak iha durante nia kareira tomak, edukasaun no formasaun maka responsabilidade Estadu nian atu investe atu militár ka Polísia ida iha abilidade di’ak atu hala’o knaar ho profisionál. Prosesu formasaun atu muda mentalidade sidadaun sivíl ba militár ka polísia presiza liuhosi sistema no polítika formasaun no kurikulu ida ne’ebé di’ak no relevante ho situasaun no kondisaun ne’ebé Timor Leste iha no la haluha norma sira ne’ebé aplika universál (Think globally and act locally). Espirito de corpo (team work), espíritu korpu maka membru idak-idak iha karater servisu ekipa atu misaun hot-hotu la’o ho susesu. Servisu militár ka polísia presiza iha espíritu kamaradajen ne’ebé metin hala’o knaar laiha impedimentu. Responsabilidade sosiál (sosiál responsibility) no livre hosi polítika no bisnis.

Konstituisaun RDTL artigu 146 no 147 hakerek momos konaba instituisaun forsa armada no polísia laiha partidu ka apartidaria.  Konseitu ida ne’e responsabilidade individu membru atu hala’o knaar tuir lei ne’ebé vigora no iha mos responsabilidade governu atu halo investimentu ne’ebé di’ak hodi profesionaliza instituisaun defeza no seguransa.

Iha mos Farouk Muhamad nia hanoin maka polísia profisionál katak polísia ne’ebé iha disiplina, efisiénsia no efikasia. Polísia profesionál katak polísia ne’ebé hala’o knaar tuir lei jerál nasaun nian, sistema no prosedimentu instituisaun nian no hetan konfiansa hosi nia komunidade atu garante sira nia seguransa no estabilidade.

Iha sorin seluk tuir padraun ONU ba Law enforcement agencies 1979; atu profesionaliza instituisaun seguransa, presiza iha investimentu iha área edukasaun, treinamentu, ekipamentu, motivasaun no saláriu ka baibain temi  5W (Well Educated, well Trainning, well Equiped, well-Motivated, well Sallary).

Well Educated, atu hatan ba dinamika sosiál no dezenvolvimentu globál presiza iha investimentu ba instituisaun militár no polísia atu iha kuadru sira ne’ebé kualifikadu ho pensamentu estratéjiku maske harii ona Institutu Defeza Nasionál (IDN) maibé presiza iha mos lisensa no akreditasaun hosi institusaun esternál governu nian. Ezemplu ANAAA hodi garante kualidade ensinu. Iha mos  Akademia Polísia ne’ebé hetan ona lisensa operasionál hosi ministériu edukasaun iha 2012 maibé presiza tan iha akreditasaun institusionál ho nia programa sira. IDN iha formasaun konjunta ne’ebé formandu sira mai hosi F-FDTL, PNTL no entidade seluk hanesan kursu promosaun ofisiál superiór, kursu Estadu maior no Pos-Graduasaun iha Estudu Estratéjiku no Rezilénsia Nasionál.

Well Trained, formasaun no treinamentu presiza hala’o bebeik atu atualiza koñesementu hodi hala’o misaun ho profisionál. Alokasaun orsamentu ne’ebé sei menus iha área formasaun hodi kapasita membru sira, ezemplu membru polísia barak laiha treinamentu atualizasaun iha tiru no uza forsa hahú hosi tinan 2004 to’o agora, ita foin mak husu apoiu hosi Polísia Federál Austrália atu halo formasaun atualizasaun iha área uza forsa iha tinan 2020 ne’e, maibé tanba pandemia Covid-19 ita la-konsege hala’o to’o agora. Kursu investigasaun sira hein de’it apoiu hosi Polísia Federál Austrália maka apoiu.

Well equipped, ekipamentu polísia ne’ebé PNTL iha agora seidauk sufisiente atu hala’o misaun tuir rekezitu lei nian maka hanesan castete ka baton, OC spray ka gas lakrimojeniu no aljema ne’ebé membru barak laiha, transporte ne’ebé limitadu ba eskuadra sira iha kareta ida de’it ho kondisaun ne’ebé ladun favorese, tanba durasaun tinan lima ba leten. Iha mos lamentasaun hosi parte F-FDTL kona-ba falta rekursu lojístiku hanesan kareta, fatin servisu no kazerna sira ho kondisaun ne’ebé la favoravel.

Well motivated, motivasaun iha oin rua tuir More et.al iha Dhaniel no Dharma (2014;70) maka motivasaun intrinsik ne’ebé mai hosi ema idak-idak nia án ka self motivated. Motivasaun mai hosi ema nia án rasik tuir nesesidade (need), hanoin ne’ebé dudu (drives), sentimentu (feelings) no valór sira (values), no motivasaun ekstrinsik ne’ebé mai hosi liur hanesan insentivu ne’ebé forma ema nia hahalok kontribui ba objetivu organizasaun nian nomos kondisaun servisu fatin ne’ebé di’ak, iha parte ida ne’e haree ba kondisaun infaestrutura komandu munisípiu, eskuadru no postu sira la ho kondisaun ne’ebé favoravel atu hala’o servisu, alende ida ne’e presiza mos halo kolokasaun bazea ba meritu (The right men on the right place) nomos  promosaun bazeia ba meritu. Ema halo servisu di’ak no profisionál la’ós de’it tanba motivasaun hosi liur liuhosi insentivu sira maibé mai hosi ema nia áan rasik, ezemplu ajente no prasa balu la sae diviza no saláriu kiik maibé sira hadomi tebes sira nia servisu, la tama servisu tarde, la falta, la fila sedu no prontu hala’o orden saida de’it hosi nia superiór sira iha kualker situasaun.

Well Salary, saláriu mínimu ba polísia ho diviza ajente foun maka 170, ho mudansa ba kustu vida ne’ebé Timor Leste iha agora ho saláriu atuál labele atende nesesidade bázika atu ajente ida servisu ho motivasaun ne’ebé di’ak. Ho saláriu ne’ebé kiik no família militár sira dezempregadu barak obriga oknum militár ka polísia balu hala’o atividade negósiu, balu hakbesik án ba polítiku sira hodi hetan projetu, hatama família sira servisu funsaun públika ne’ebé la barak, nomos laduun iha transparánsia inklui hatama família sira ba vaga nomeasaun polítiku sira ne’ebé lalais no fasíl, serake ita tenke halo prosesu no hasai hotu sira hosi servisu? Perguntas ne’ebé ita hotu presiza responde liu-liu ba governu ne’ebé hala’o polítika jerál Estadu nian.

Fatór lima iha leten iha interdependensia ba malu atu ema hala’o servisu ho profisionál, tanba edukasaun no formasaun ne’ebé di’ak la ho apoiu ekipamentu ne’ebé adekuadu mos sei la prodús rezultadu ne’ebé másimu. Iha parte seluk motivasaun no saláriu mos fó impaktu ba kualidade prestasaun servisu.

Apartidaria ne’ebé konstituisaun RDTL artigu 146 no 147 atu hatete instituisaun F-FDTL no PNTL labele iha partidu hanesan TNI no POLRI iha partidu Golkar iha tempu okupasaun Indonézia iha ne’ebé membru sira laiha direitu ba votu iha eleisaun maibé situasaun ne’e muda ona iha era reformasaun. Iha nasaun demokrátiku sira membru militár ka polísia iha direitu hanesan sidadaun seluk hanesan iha diretu ba vota. Ezemplu iha Estadu Unidu Amérika militár sira bele partisipa iha kampaña partidária bainhira folga no labele uza farda instituisaun nian iha reuniaun partidu polítiku sira, bandu de’it  militár ida labele influénsia nia kolega militár seluk atu hili tuir partidu ne’ebé nia gosta, labele uza atributu partidu iha servisu fatin, labele harii partidu no kaer kargu iha estrutura partidu ida.

Iha Timor-Leste hanesan nasaun foun, ita presiza aprende barak hosi nasaun demokrátiku sira nia pratika di’ak ba best practices sira hodi hadi’a iha lei no regulamentu sira atu ita la’o tuir prinsípiu Estadu direitu demokratiku hanesan nasaun seluk.

Tuir Rouben Azizian 2012 iha livru  American and Russian Perspectives on security cooperation in the Asia Pacific hateten “the only way to avoid militár in to politics is well salary and good governance in a nation” , dalan ida de’it atu evita militár sira hakbesik án ba polítika maka saláriu di’ak no boa governasaun iha nasaun ida. Karik ida ne’e ita iha ona ka lae?.

Importante maka instituisaun defeza no seguransa hala’o sira nia knaar ho neutrál no imparsiál, hatudu lealdade ba misaun instituisaun nian no ba Estadu hodi garante seguransa no estabilidade. Hosi 2008 to’o agora F-FDTL no PNTL hala’o ona knaar ho imparsiál no profisionál, kalan sidadaun toba hakmatek, atividade sidadaun nian lor-loron la’o ho di’ak.

Iha parte seluk susesu ne’ebé alkansa durante ida ne’e maka, povu goja nia liberdade no hala’o idak-idak nia knaar iha pás no hakmatek, seguransa iha eleisaun suku, eleisaun prezidensiál no parlamentár la’o ho kalma no hakmatek, povu festeza natál no tinan foun ho feliz no hakmatek. Iha mos rezultadu survey ne’ebé Funsaun Ázia halo iha 2013 hatudu maioria populasaun 96,8% sente seguru bainhira hela besik polísia ka postu polísia sira. Iha sorin seluk Relatoriu New Deal G7+ hatudu instituisaun defeza no seguransa iha ona faze transformasaun ne’ebé sukat hosi frajil (fragile), risku (risk) transformasaun (transformation) no rezilénsia (resilience). Impase polítika no eleisaun antesipada sai hanesan teste ida mos ba instituisaun rua nia profesionalizmu nomos ensinamentu ka hanorin ida ba jerasaun foun sira atu bele ultrapasa situasaun sira ne’e iha futuru oin mai, tanba krize ne’ebé boot tinan 2006 inklui kazu petisionariu ita hakat liu, kazu eis-gerilleiru Mauk Moruk ita hakat liu, kazu CPD-RDTL no arte marsiál sira nian ita komesa redús ona ho intervensaun no kapasidade lider istóriku ho veteranu sira-nian.

Presiza iha mos balansu ida entre investimentu ne’ebé Estadu halo ona no profesionalizmu ne’ebé ezije ba instituisaun sira ne’e, tuir teória no konseitu profesionalizmu ne’ebé matenek nain sira hato’o iha leten nomos padraun ONU nian ba profesionaliza instituisaun militár no polísia. Hanesan nasaun foun ita mos bele merese orgullu ba dezenvolvimentu instituisaun rua ne’ebé bele fó biban ba dezenvolvimentu Timor-Leste nian hodi alkansa planu dezevolvimentu ne’ebé ita iha maske iha limitasaun barak.

Atu konklui iha rekomendasaun balu maka hakerek nain hakarak hato’o, Dahuluk maka responsabilidade individu membru sira nian atu komporta didiak tuir kompromisu liuhosi juramentu ne’ebé halo iha bandeira nasionál no públiku nia oin katak sei hala’o knaar ho lealdade, la ho malicia ka hanoin aat, laiha diskirimasaun. Daruak maka responsabilidade instituisaun nian atu hola medida ne’ebé rigorozu atu labele husik liu hahalok ladiak ne’ebé estraga imajen di’ak instituisaun nian. Datoluk maka responsabilidade Estadu atu halo investimentu ne’ebé di’ak atu mellora profesionalizmu ne’ebé ema hotu hakarak liuhosi formasaun, edukasaun, ekipamentu, motivasaun no saláriu. Dahaat hadia lei sira hodi regula membru sira kona ezerse direitu polítiku nian, ida ne’ebé maka bele halo no ida ne’ebé maka labele halo iha nasaun demokrátiku, tanba konstituisaun ne’e luan tebes atu interpreta no hala’o tuir. Dalima, loke kampu traballu ne’ebé barak no justu ba sidadaun hotu ho laiha interferénsia hosi polítiku sira, atu evita membru sira hakbesik án ba polítiku sira.

Hakerek Nain,

Estudante Programa Doutoramentu Jestaun Estratéjiku,  Alumni APCSS Hawaii-Estadu Unidos Amérika no Alumni ILEA Bangkok, Alumni ISCSP-Universidade Loisboa, dosente UNPAZ, Nu kontaktu 77653510/75955174, e-mail; arquiminor@yahoo,com.au.

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!