DILI, 17 jullu 2020 (TATOLI)–Reprezentante Estudante no Eskritora, Felícia Guerra, husu ba joven Timor-Leste agora ne’e atu estuda maka’as, aprende istória pasada hodi dezenvolve Timor-Leste iha futuru.
Notísia Relevante: CNC Promove Memória Pasadu no Asegura Rekomendasaun “Chega!” no “Per Memoriam Ad Spem”
“Ha’u hakarak husu ba joven sira agora ne’e, katak mai ita hamutuk hodi estuda maka’as liután hodi lori rai ida-ne’e ba oin. Tanba, inan-aman no sobrevivente sira husik ona istória barak mai ita, atu nune’e kontinua obra ne’ebé sira husik hela mai ita,” dehan Eskritora Felícia Guerra bainhira hato’o ninia diskursu iha Aniversáriu Centro Nacional Chega (CNC) ba datoluk “Hamutuk Ita Prezerva Memória ba Esperansa”, iha Antigu Komarka, Balide, Díli, sesta ne’e.
Felícia Guerra hateten, estuda no aprende barak kona-ba lisaun ne’ebé sira husik hela hodi bele dezenvolve rai ida-ne’e no soberania Timor-Leste ne’e ba futuru.
Reprezenta eskritór hosi antiga aluna Eskola São José Esternato ne’e hateten, liuhosi programa “Hatutan Memória” ne’e bele entrevista no rona istória pasadu kona-ba luta libertasaun Timor-Leste nian hosi inan-aman sira.
“Ho programa Hatutan Memória, ami halo entrevista kona-ba istória pasada Timor nian ho ami-nia inan-aman sira hodi hakerek iha livru ida,” nia dehan.

Atuál estudante UNTL ne’e haktuir, independénsia ida-ne’e, la’ós buat fasil ida no la’ós prezente kmanek ida ne’ebé tau ija bandeiza laran oferese ba timoroan sira.
“Tanba ho ne’e, ha’u entrevista ha’u-nia inan-aman sira no ha’u-nia aman dehan. Iha entrevista ne’e, ha’u-nia aman hateten mai ha’u, oan, independénsia ida-ne’e la’ós prezente ida hodi tau bandeza mak fó mai ita maibé ema barak mak oferese sira-nia vida tomak, fakar-raan no sakrifísiu barak ba rai doben ida-ne’e mak hodi hetan independénsia,” Felícia haktuir.
Nia dehan libertasaun ne’e sei inspira joven sira hodi kontinua banati tuir istória Timor-Leste nian.
“Sira-nia libertasaun mós fó inspirasaun ba ami foinsa’e sira atu banati tuir tanba iha tempu defisil, sira nafatin aten-brani hodi luta kontra okupasaun ilegál iha ita-nia rain,” nia dehan.
Kompara joven sira uluk la hanesan ho joven sira agora nian, nia haklaken, tanba tempu uluk joven sira moris iha presaun nia-laran no balun tenke luta kontra okupasaun ilegál sira. Joven agora livre tanba iha oportunidade atu asesu ba edukasaun be kle’an tebes.
“Ho ne’e, ha’u agradese ba CNC ne’ebé ho ninia kooperasaun di’ak ho eskola sira hanesan Eskola Sekundáriu Anur, Eskola 4 Setembru, Eskola Santa Madalena de Canosa Díli, Eskola São Miguel Arcanjo, Eskola São José Externatu, inklui Universidade da Paz (UNPAZ) no UNTL, hodi implementa sira-nia programa Hatutan Memória ba estudante sira, nune’e ohin loron eskola hirak ne’e bele prodús ona livru ba kada istória inan-aman nian,” nia hateten.
Entretantu, Diretór Ezekutivu Centro Nacional Chega! (CNC), Hugo Maria Fernandes, hateten iha 2019 CNC koopera hoe eskola sira iha Dili hanesan Eskola Sekundária 4 de Setembru, Santa Madalena de Canossa, AN-NUR, Eskola Externato São José, São Miguel Arcanjo no Unkiversidade da Paz (UNPAZ) hodi implementa Programa Transmisaun Memória Interjerasionál nu’udar aprosimasaun ne’ebé professor/a no dosente sir abele aplika iha eskola ida-idak, hodi fó biban ba estudante sira-nia inan-aman ka membru família balun kona-ba memória pasadu hodi sir abele hakerek.
“CNC iha polítika atu kontinua prezerva sobrevivente sira-nia memória kona-ba violasaun entre 1974-1999. Estudante sira mak dokumenta memória hirak ne’e no CNC kompila sai narrasaun no bele utiliza nu’udar referénsia ba prosesu aprendizajen. Programa ne’e sei kontinua no buras ba beibeik hodi prezerva memória hosi ema barak nia partisipasaun iha luta ba ukun rasik-aan, nune’e públiku bele rekuñese sira-nia kontribuisaun no valorize sira-nia sofrimentu,” Hugo Fernandes haktuir no hakerek iha livru “Hatutan Memória: Ema Nia Istória Durante Konflitu Polítiku 1975-1999” nia prefásiu.
Hugo hateten, CNC apresia ba estudante sira-nia vontade di’ak hodi dokumenta memória ne’ebé sira rona direta hosi inan-aman ka família sira no agradese ba profesór/a sira-nia kooperasaun di’ak ho CNC hodi fasilita no akompaña estudante sira, no ba istória na’in sira.
“Agradese wa’in mós ba istória na’in sira ne’ebé bele konta sira-nia memória ba sira-nia oan sira no disponivel atu fahe sira-nia memória pasadu bae ma seluk,” Hugo Fernandes hateten.
Livru “Hatutan Memória” ne’e hakerek hosi estudante hamutuk na’in-29, pájina hamutuk 95 no ema ne’ebé sai editór mak Istoriadór, Rogério Sávio Ma’averu, no livru nia kappa sai kmanek tanba hetan tulun hosi Dezeñadora, Joaninha Cruz.
Jornalista : Osória Marques
Editór : Cancio Ximenes