iklan

NASIONÁL, JUSTISA, DILI, HEADLINE, KAPITÁL, LEI

Halai Hosi Prizaun iha 2013, MP Alega Arguidu Na’in-Rua Ho Krime Evazaun

Halai Hosi Prizaun iha 2013, MP Alega Arguidu Na’in-Rua Ho Krime Evazaun

Prizioneiru iha prizaun Becora. Imajen Tatoli/António Gonçalves.

DILI, 20 jullu 2020 (TATOLI) – Ministériu Públiku (MP) liuhosi Prokuradór titular Jacinto Babo,  alega hodi mantén ninia akuzasaun antes ne’e ba arguidu JFXG no AMP ba krime evazaun (dadur halai sai) ne’ebé previstu iha artigu 246 iha kódigu penál Timor-Leste.

Liuhosi audiénsia julgamentu iha Tribunál Distritál Dili (TDD), MP ninia alegasaun husu mós Tribunál atu halo absolvisaun ba arguidu nain-rua hosi krime furtu agravadu ne’ebé antes ne’e MP iha nia akuzasaun akuza arguidu sira tanba konsidera laiha faktu ne’ebé provadu iha audiénsia julgamentu sira liubá.

MP mós husu Tribunál atu altera tiha krime dezobediénsia ba krime evazaun, tanba krime dezobediénsia ne’e hanesan konkursu norma, nune’e krime refere tama iha krime evazaun.

MP solisita ba Tribunál atu haree didi’ak prova sira-ne’e hotu hafoin foti desizaun tuir konviksaun Tribunál nian.

Tuir faktu ne’ebé arrola hosi MP katak, iha loron 3 novembru 2013, iha tuku 08:00 otl, iha prizaun Becora, Dili, arguidu na’in-rua futu lia halai sai hosi prizaun laran to’o estrada públiku.

Situasaun ne’e mosu bainhira Padre Francisco Barreto halo misa iha Prizaun Becora hamutuk ho prizioneiru sira iha loron refere. Altura ne’ebá arguidu AMP maka toma konta lori leitura, nune’e arguidu refere tur kedas iha parte oin kapela nian no arguidu JFXG, la hola parte iha selebrasaun misa refere, tanba ho kondisaun moras.

Hafoin misa, arguidu AMP no JFXG hamutuk ho prizioneiru sira seluk komesa halo distúrbiu oi-oin iha prizaun depois arguidu AMP komesa hakilar maka’as ba prizioneiru sira seluk katak “halai sai ona, tanba loron to’o ona, se imi la halai sai ami sei sunu gas hodi rebenta ba prizaun”.

Tuir mai arguidu sira hamutuk ho prizioneiru sira seluk komesa tau forsa hamutuk hodi baku rahun vidru no odamatan Prizaun Becora nian to’o estragu.

Haree ida-ne’e, Guarda Prizionál ida ho inisiál MRDCS fó orden ba iha arguidu na’in-rua, inklui prizioneiru sira seluk atu fila ba sela. Maibé arguidu sira rejeita, no lakohi halo tuir orden ne’ebé Guarda Prizionál hato’o ona ba iha arguidu sira, inklui prizioneiru sira seluk.

La to’o iha ne’e de’it, prizioneiru sira mós komesa halo tan atake ba iha Guarda Prizionál sira ho besi no fatuk no aproveita situasaun ne’e, arguidu AMP no JFXG tenta no konsege halai sai duni hosi Prizaun Becora ba to’o iha estrada boot.

Kuandu arguidu na’in-rua to’o iha estrada boot, arguidu sira apropria tiha motorizada ida ho marka mio hosi populasaun ne’ebé sirkula iha área refere ho maneira la apuradu loloos.

Arguidu AMP maka kondús duni motorizada ne’e hodi tula arguidu JFXG hosi kotuk, hodi halai subar iha Comoro, Mota-Ulun. Iha ne’ebá arguidu na’in-rua, hein to’o madrugada tuku 03:00 Otl, hafoin arguidu na’i- rua sa’e fali motoriza ba para iha ponte okos.

Antes ne’e, arguidu sira apropria tiha osan ho montante  $17 ne’ebé rai hela iha motor nia bagaze, hodi uza ba arguidu sira-nia nesesidade própriu.

Tuir mai arguidu sira husik hela motorizada ne’e iha ponte okos, kontinua hapara karreta iha ponte Comoro, hodi sa’e ba to’o iha fronteira Mota-Ain. Depois arguidu sira pasa fronteira ilegálmente, hodi hakat liu ba iha nasaun viziñu Indonézia.

Ikus mai autoridade Indonézia ne’ebé servisu hamutuk ho autoridade Timor-Leste maka halo fali kapturasaun ba arguidu sira hodi mai Timor Leste.

Konsekuénsia hosi arguidu sira nia hahalok ne’e, kauza estraga edifísiu Prizaun Becora nian ho meius ne’ebé la obedese ba iha orden lejítima hosi Guarda Prizionál, hodi aproveita halai sai hosi prizaun laran.

Arguidu sira halo hahalok ne’e livre, deliberada no konsentimentu, hatene katak tenke kumpre no obedese orden ne’ebé mai hosi autoridade kompetente (Guarda Prizionál), maibé arguidu sira lakohi halo tuir ho intensaun atu halai sai hosi prizaun loloos labele halo hakarak no halo nafatin ho sentidu ne’e.

Arguidu sira halo hahalok ne’e livre, deliberada no konsientemente hatene katak, labele halai sai hosi prizaun ho meius ne’ebé la lejítimu tuir lei, tanba arguidu sira kumpre hela obrigasaun lejítimu nu’udar prizioneiru atu kontinua hela iha prizaun Becora to’o hetan liberdade, maibé arguidu sira ho meiu lejítimu hakarak halai sai hosi prizaun refere, loloos labele halo, hakarak no halo nafatin ho sentidu ne’e.

Ho razaun sira ne’e hotu, arguidu AMP no JFXG hanesan ko-autór materiál ho forma konsumada ba krime tolu  ne’ebé antes ne’e MP imputa ba sira mak hanesan, prátika krime dezobediénsia ne’ebé previstu iha artigu 224 númeru 1, ho referénsia ba artigu 30 númeru 2, hosi kódigu penál.

Arguidu sira mós prátika krime Evazaun (dadur halai sai) ne’ebé previstu iha artigu 246, númeru 1 ho referénsia iha artigu 30, númeru 2 kódigu penál. Pratika mós krime Furtu Agravadu ne’ebé previstu iha artigu 252, númeru 1, alínea b, ho referénsia iha artigu 30, númeru 2 kódigu penál.

Defeza José Humberto Alves hateten, iha julgamentu sira liu-ba arguidu sira konfesa parsialmente aktu ne’ebé sira halo ho ida ne’e husu Tribunál atu absolve tiha arguidu JFXG no AMP hosi krime sira ne’e, nune’e husu Tribunál atu aplika pena ne’ebé tuir konviksaun Tribunál nian.

Hafoin rona tiha parte sira ne’e Tribunál deside adia hikas julgamentu ne’e ba loron 21 jullu 2020, tuku 9:00 otl, hodi rona desizaun finál.

Audiénsia julgamentu ne’e prezide hosi Juiz koletivu Argentino Neves, João Ribeiro, Zulmira Auxiliadora, Ministériu Públiku reprezenta hosi prokuradór Jacinto Babo, no arguidu sira hetan asisténsia legál hosi Defensór públiku José Humberto Alves.

Jornalista   : Nelson de Sousa

Editór        : Francisco Simões

 

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!