DILI, 22 jullu 2020 (TATOLI) – Arguida ho inisiál PSDC nu’udar funsionáriu públiku no nia oan ho inisiál NDCDC, ohin, tenke ba tur iha sala audiénsia julgamentu Tribunál Distritál Dili (TDD) hodi hatán ba aktu ne’ebé sira komete tanba utiliza veíkulu Estadu (motor estadu) laiha autorizasaun hosi superior hodi utiliza ba interese família.
Faktu ne’ebé aprezenta hosi Ministériu Públiku liuhosi audiénsia julgamentu ne’e katak, arguida PSDC hanesan funsionáriu públiku iha ministériu balun no nia oan arguidu NDCDC hanesan membru ida hosi autoridade seguransa estadu nian.
Iha loron 26 marsu 2019, tuku 15:30 otl, iha area Hotel Timing, Bairru dos Grilos, Dili, Polísia Sientífika Investigasaun Kriminál identifika motorizada Estadu ho matrikula 1730 GA, marka Honda Beat, pertense ba Gabinete Ministériu ida nian entrega ba arguida hodi hala’o servisu Estadu nian, maibé iha loron refere arguida aseita ho pedidu arguidu NDCDC hodi fó empresta patrimóniu Estadu ne’ebé identifikadu iha leten hodi tula nia oan ba eskola.
Arguidu hafoin hetan autorizasaun hodi uza motorizada Estadu husi arguida nia rasik entrega tutan ba nia ria ho inisiál ECM hodi tula arguidu NDCDC nia oan ba eskola.
Hafoin arguidu nia ria ECM tula tia arguidu nia oan ba eskola, nia uza motorizada refere hodi hala’o atividade privadu iha loron sábadu.
Arguida PSDC hanesan funsionáriu públiku ne’ebé responsavel ba motoriza refere permite ema seluk hodi utiliza sasán Estadu ba interese privadu no arguidu NDCDC nu’udar ajente seguransa Estadu nian hatene katak motorizada Estadu ne’ebé la atribui ba nia no nia laiha direitu atu uza ka empresta. Mezmu hanesan ne’e arguida no arguidu sira kontinua hala’o hahalok refere hodi benefisia ba malu hatene katak hahalok kontra lei.
MP promove hodi akuza arguida ho arguidu nu’udar inan no oan ne’e ba krime pekulatu de uzu ne’ebé previstu no punidu iha artigu 296 iha kódigu penál Timor-Leste.
Hatán ba akuzasaun hirak ne’e arguida ho arguidu konfesa ho parsialmente ba Tribunál katak, loos duni iha momentu ne’ebá hodi fó motor refere tanba situasaun no nesesidade obriga, mezmu hatene hela katak aktu hirak ne’e kontra lei.
Hafoin rona tiha deklarasaun ne’e, Ministériu Públiku liuhosi Prokudora Lidia Soares, halo kedas alegasaun hodi solisita ba Tribunál atu aplika pena fulan-neen (6) suspende ba tinan-ida (1) ho razaun tanba sirkunstánsia kazu ne’e antes ne’e ho flagante deleitu hosi ekipa operasaun CAC nian ne’ebé momentu ne’ebá prende motor refere bainhira sirkula hela nune’e mós junta ho deklarasaun parte sira nian sufisiente katak utiliza veíkulu Estadu ba interese família.
Defeza Fernando da Costa hatete, arguida no arguidu deklara ho parsialmente iha julgamentu kona-ba aktu refere tanba ne’e husu Tribunál atu foti desizaun tuir konviksaun rasik.
Rona tiha lia hirak-ne’e hotu, Tribunál deside adia fila-fali julgamentu ne’e bai ha loron 15 setembru, tinan ne’e, tuku 14:00 Otl, hodi rona leitura desizaun finál.
Jornalista : Nelson de Sousa
Editór : Francisco Simões
Tuir lolos patrimonio estadu nia uza de’it ba atividade servisu estadu la’os uza fali atividade privada nian.
Sujestaun, karik bele kada veikulu estadu tenke iha (monta) GPS atu fasil bele kontrola, monitoriza no supervizaun nune’e bele hamenus gastu sira hanesan manutensaun no petroliu nomos bele minimiza ordinariu ho subordinariu sira labele iha kongkalikong ba malu hodi uza veikulu estadu latuir dalan maibe uza fali sasaran estadu nia hanesan patrimonio privadu