iklan

NASIONÁL, COVID-19, DILI, HEADLINE, POLÍTIKA

Prezidente Repúblika Veta Dekretu-Lei Rejime Jurídiku Vizilánsia Epidemiolójika no Sanitária

Prezidente Repúblika Veta Dekretu-Lei Rejime Jurídiku Vizilánsia Epidemiolójika no Sanitária

Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo. Imajen António Gonçalves

DILI, 27 jullu 2020 (TATOLI)–Prezidente Repúblika, Francisco Guterres “Lú Olo”, ohin, veta Dekretu-Lei Rejime Jurídiku Vizilánsia Epidemiolójika no Sanitária kona-ba hatuur regra oinsá proteje no promove saúde públika.

Haree ba alínea b) iha artigu 6°, alíneas b) no o) iha nú. 1, artigu 115.o hosi Konstituisaun RDTL no mós ba artigus 10.o e 11.o hosi Lei n.o 10/2004, 24 novembru (Lei kona-ba Sistema Saúde), Konsellu Ministru aprova iha 17 Juñu liubá, Dekretu-Lei kona-ba Rejime Jurídiku ba Vijilánsia Epidemiológika no Vijilánsia Sanitária.

Ho Dekretu-lei ne’e Governu hakarak hatuur regra kona-ba oinsá proteje no promove saúde públika liuliu kona-ba moras sira ne’ebé hada’et hosi ema ba ema (infeto-kontajioza).

Governu haruka diploma ne’e mai Prezidente Repúblika iha 25 Juñu 2020 no Prezidente Repúblika entende katak, artigu barak iha diploma ne’e la hatuir Konstituisaun RDTL karik.

Komunikadu hosi Prezidénsia Repúblika hateten, tanba iha dúvida, Prezidente Repúblika haruka diploma ne’e ba Tribunal Rekursu hodi halo fiskalizasaun preventiva konstitusionalidade katak instánsia ne’e presiza haree uluk se diploma ne’e tuir ka lae Konstituisaun RDTL, iha artigu 85.o, alínea e), iha artigo 149.o, n.o 1, konjuga hamutuk ho artigu 164.o no artigu 126.o, n.o 1, alínea b).

Prezidente Repúblika husu atu haree didiak diploma hosi Governu iha artigu tuir mai: artigu 16 kona-ba vijilánsia ba kontaktu iha komunidade (lahateten loloos sá medida “restrisaun sosial” mak foti), medida vijilánsia sanitária ordinária kona tratamentu obrigatóriu previstu iha artigu 25.o, medida vijilánsia sanitária estraordinária previstu iha artigu 27.o (obrigadu sulan-an iha uma iha áreas afetadas; konfinamentu obrigatóriu ba grupu ema iha lokal, edifísiu ka meiu transporte; serka sanitária sira; rekizisaun beins, estabelesimentu, servisu no profissionais saúde), deklarasaun grave emerjénsia saúde públika prevista iha artigu 28.o no medida restrisaun ba sirkulasaun iha luron ne’ebé bele akompaña mós ho kuarentena obrigatória no serka sanitária previstu iha artigu 29.o.

Prezidente Repúblika hatán ba Governu katak, medida iha Dekretu-Lei ne’e limita direitu, liberdade no garantia ne’ebé Konstituisaun RDTL fó ba ema ne’ebé tuir loloos Parlamentu Nasionál mak iha kompeténsia ba halo ida ne’e, la’ós Governu.

Tribunál Rekursu, liuhosi akórdaun fó-sai iha 22 jullu 2020, entende katak, Dekretu-Lei ne’e atu limita direitu, liberdade no garantia fundamentais ema-nian no afirma katak la’ós Governu mak iha kbiit atu regula asuntu ida-ne’e liuhusi Dekretu-Lei.

Órgaun soberania ne’ebé iha kbiit ba limita direitu, liberdade no garantia fundamentais mak Parlamentu Nasional no Parlamentu de’it mak bele regula liuhosi lei.

Haree ba Akórdaun no mós ba númeru 4, artigu 88 no númeru 3 artigu 149 Konstituisaun, Prezidente Repúblika veta juridikamente Dekretu-Lei katak Diploma ne’e la hatuir Konstituisaun.

Iha 24 julhu 2020, Prezidente Repúblika fó fila-fali ba Governu atu haree prosedimentu legál seluk ba asuntu sira temi iha Dekretu-lei, tuir Akórdaun husi Tribunal Rekursu haruka.

Pandemia COVID-19 sei la’o nafatin no sei aas no nune’e, ita-nia país sei nafatin iha situasaun risku aas tebes no tanba ne’e, Prezidente Repúblika konsidera importante tebes katak Governu promove no foti medida ba proteje no garante saúde públika.

Jornalista : Cipriano Colo

Editór      : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!