BAUKAU, 09 Abríl 2026 (TATOLI) – Autoridade suku hamutuk ho Diresaun Munisipál Vetérinaria indentifika Asu ida pozitivu sofre virus raiva iha Suku Gariuai, Postu Administrativu Baukau Vila.
Xefe Suku Gariuai, Postu Administrativu Baukau Vila, Arlindo Belo Freitas esplika, asu referida komunidade ho inisiativa rasik hamate (oho) asu ne’e hafoin tata sidadaun na’in-rua nune’e informa kedas ba parte kompetente hanesan veterinária munisípiu hamutuk ho pesoál saúde animál to’o lokál akontesimentu hodi foti amostra no halo teste no rezulta asu referida pozitivu raiva.
“Rezultadu teste horisehik mak parte veterinária informa ba ami dehan asu ne’e pozitivu raiva,” Xefi Suku Gariuai hateten iha Salaun Apuramentu Administrasaun Munisipál Vila Nova, Kinta ne’e.
Líder Gariuai ne’e relata, tuir kronolojia iha loron Tersa, 07 Abríl purvolta meudia oras 11:00 iha asu ida halai ba-mai konsege tata labarik mane na’in-rua hanesan idade tinan sia no tinan 16 nune’e komunidade hamutuk oho no kontinua transporta sidadaun na’in-rua referida ba halo tratamentu iha Ospitál Rejionál Eduardo Ximenes (HoREX, sigla portugés).
Alende ne’e, hafoin serteza asu referida pozitivu raiva parte autoridade kontinua espalla informasaun ba komunidade hamutuk aldeia ualu iha suku Gariuai nu’udar parte prevensaun.
“Ami rona de’it informasaun virus raiva maibé seidauk iha koñesimentu natoon kona-ba síntoma asu ne’ebé sofre raiva,” Arlindo Freitas akresenta.
Nia dehan, kondisaun sidadaun na’in-rua ne’ebé vitíma ba kazu referida parte saúde halo ona atendimentu liuhusi vasina no alta ona maibe kontinua iha faze kontrola no rekuperasaun.
“Informasaun dehan sidadaun na’in-rua mate ne’e lae, maibé asu mak mate,” Arlindo Freitas informa.
Líder komunitáriu preokupa ho akontesimentu referida no rekomenda ba autoridade kompetente atu halo maneira prevensaun hanesan halo sensibilizasaun no kontrola asu ne’ebé abandonadu iha dalan publiku.
Iha fatin seluk, bainhira Ajénsia TATOLI to’o iha responsável veterinária munisípiu Baukau maibé lakohi fó komentáriu tanba sei hato’o relatóriu ba nasionál no hein enkamiña ba Autoridade Munisipál Baukau (AMB) antes informa ba publiku.
Moras rabies ka raiva
Moras rabies nu’udar infesaun virus kakutak ho sistem saraf .Virus rabies ne’e jeralmente hada’et ba ema liuhosi animál sira tata ema bainhira la kura lalais maka rabies bele oho ema.
Kauza husi rabies
Animál prinsipál sai hanesan transmisór asu, alende asu animál seluk ne’ebé lori transmite virus rabies ba ema ne’e mak niki, busa no makaku .Virus rabies transmite liuhosi sira nia kabeen, tata ema ka hosi rakut ema ne’ebé afeta ba moras rabies, animál ne’ebé transmite jeralmente animál fuik no animál hakiak sira-ne’ebé nunka hetan vasinasaun kona-ba rabies.
Síntoma rabies
síntoma rabies mosu ho variasaun oioin, entre loron lima to’o tinan-ida, maibé síntoma moras rabies ne’e jeralmente mosu iha loron 30 to’o loron 90 hafoin ema-ne’ebé hetan moras ne’e antes ne’e asu tata ne’ebé hetan infesaun ona. Síntoma rabies bele mosu lalais bainhira asu tata fatin besik liu kakutak, ezemplu asu tata iha hirus matan, iha kakorok ka asu tata iha ulun.
Síntoma rabies ne’ebé sente iha inísiu ne’e mak hanesan isin-manas bee-doko liman-ain ulun moras kolen lalais nia la gosta atu haan.
Komplikasaun rabies
Rabies moras ida-ne’ebé perigu liu. Bainhira mosu ona síntoma signifika virus rabies tama ona kakutak no kakuta hetan ona infesaun no halo pasiente nia kondisaun isin tuun lalais de’it. Nia impaktu ema ne’ebé hetan moras sei hetan komplikasaun oioin hanesan iis laiha, fuan labook aan no mate.
Jornalista: Natalino Belo
Editór: Evaristo Soares Martins




