iklan

NASIONÁL, JUSTISA, DILI, HEADLINE, LEI

TDD rona sasin ba kazu droga iha relasaun ho kondenadu kazál timoroan

TDD rona sasin ba kazu droga iha relasaun  ho kondenadu  kazál timoroan

Kazál Timoroan, José Soares Pereira no Angela Soares, hakuak sira nia-oan ho tanis, hafoin rona desizaun finál iha Tribunál Atambua, Indonézia, kuarta (26/02/2020). Imajen/Eugénio Pereira

DILI, 30 jullu 2020 (TATOLI)-Tribunál Distritál Dili (TDD), ohin,  kontinua rona sasin ba kazu prátika tráfiku droga no  atividade ilísitu  ne’ebé deskonfia  envolve hosi arguidu ho inisiál JGB ne’ebé antes ne’e haruka kazál timoroan lori Pil Ectasy sai hosi territóriu Timor-Leste hosi Motain-Indonézia iha 2019.

Notísia Relevante : Kazál Timoroan ba Kazu Droga: “Ami Vítima no Inosente”

Kuantidade Pil Ecstasy ho totál musan 4.874, ne’ebé tau iha mákina printer ho marka EPSON, kazál Timoroan lori sai hosi territóriu Timor-Leste, liuhosi Motain iha área jurisdisaun Timor-Leste nian, autoridade Timor la konsege deteta hafoin to’o iha Motain-Atambua, Indonézia liuhosi teste screening autoridade sira deteta duni iha droga iha laran.

Tuir faktu akuzasaun ne’ebé arrola hosi Ministériu Públiku (MP) katak, iha loron 29  fulan maiu 2019, Polísia Investigasaun Nasionál Narkótika nian simu, informasaun (via WhatsApp )  husi Polísia Repúblika Indonézia (POLRI) iha Atambua, Motain, iha loron ne’ebá maizumenus tuku 15h30 katak, POLRI detein ona kazál Timoroan iha Motain, ne’ebé mak pertensia ba territóriu Indonézia nian, tanba lori droga ho tipu Ectasy.

Bainhira POLRI halo detensaun no pasa revista ba kazál timoroan ne’e, deteta katak, sira lori duni  Pil Ectasy  hosi territóriu Timor-Leste  ho nia kuantidade 4.874 Pil  ectasy ho nia modelu ne’ebé maka hanesan, maibé  kór maka lahanesan no balun kór matak, azúl no kór kafé.

Bainhira autoridade indonézia halo pasa revista  no halo mós inkéritu  ba kazál timoroan ne’e, sira deklara katak arguidu JGB maka haruka sira na’in-rua lori printer (tau droga iha laran) ne’e ba Indonézia.

Bainhira autoridade e Polísia Timor-Leste hatene ona katak, arguidu JGB iha hela Timor-Leste, nune’e polísia halo kedas detensaun ba arguidu JGB, nune’e iha inkéritu arguidu deklara katak, nia parte mak haruka duni kazál Timoroan lori  sasán printer ba Indonézia atu fó ba ema ne’ebé maka nia identifika ona ho númeru telefone Indonézia nian iha Kupang.

Iha faktu hosi MP nian ne’e mós haktuir katak, arguidu hetan sasán droga sira ne’e husi ema Afrikanu ida hosi Nigeria no inisiál VCO, modelu atu transforma sasán sira-ne’e hosi estranjeiru ho nia destinasaun maka Indonézia, maibé sasán ilísitu sira-ne’e tenke tama lai mai territóriu Timor liuhosi arguidu nia kompañia internasionál JVK, hafoin maka arguidu haruka fali ba Indonézia liu hosi Kupang.

Ho aktu sira ne’e hotu MP konsidera arguidu halo ho forma livre, deliberada no konsentimentu hatene momoos katak, simu hosi ema seluk (rede internasionál), rai no haruka ou transfere sasán ilísitu (droga), atu nune’e, arguidu bele hetan vantajen hosi hahalok ilísitu ne’e, no arguidu halo duni hahalok sira-ne’e hanesan meiu ka instrumentu ida ne’ebé mak aptu no adekuadu.

Arguidu mós hatene hela katak, hahalok ka konduta ne’ebé maka nia halo proibidu tuir lei penál. Tanba ne’e, MP promove arguidu JGB, hanesan autoria materiál ba prátika krime 2, Tráfiku no atividade ilísitu iha artigu 7 númeru 1 no krime Asosiasaun Kriminoza iha artigu 10 númeru 1, hosi lei númeru 2/2017, kona-ba Kombate Tráfiku Ilísitu, ho forma konsumada, ho nia  agravasaun tuir artigu 9 alínea E, K husi lei ne’ebé mak hanesan.

Liuhosi audiénsia julgamentu ne’e, sasin ho  inisiál  SR (sidadaun Filipina) nu’udar  arguidu nia kolega  konfesa ba Tribunál katak, momentu ne’ebá  arguidu mak haruka nia lori sasán sira-ne’e rai iha hotel ida hafoin mak nia haruka fali ema seluk ba foti sasán ne’e.

Sasin  seluk ho inisiál MK nu’udar namorada arguidu nian hateten, nia parte haree duni sasán sira-ne’e ba tau iha hotel, no arguidu fó ba kondenadu kazál Timoroan atu lori ba Kupang-Indonézia, maibé nia parte la hatene lori  atu fó ba se.

Nia dehan, sasán  printer ne’e la’ós kompañia JVK mak hatama maibé kompañia Videx mak entrega ba arguidu.

Iha fatin hanesan sasin JAB nu’udar kargu xefia iha Servisu Alfándega esklarese katak, tuir regra no prosedimentu servisu Alfándega nian iha pontu entrada  portu no aeroportu atu importa no esporta  kualkér sasán presiza halo screening teste liuhosi mákina X-ray  hodi hatene sasán hirak ne’e no rejista tama iha sistema hotu.

Nia dehan, normálmente ba sasán diplomata  labele pasa revista, maibé kuandu liuhosi protokolu sira hanesan portu, aeroportu no fronteira bele pasa revista.

Nia hatete, sasán ne’ebé importa no esporta, servisu operasionál Alfándega la konsege deteta dalaruma pesoál sira ladún iha koñesimentu kle’an hodi deteta sasán kontra bandu sira liuhosi Sistema ka mákina atu deteta, nune’e sasán sira tama mai labele deteta no sai mak deteta.

Hafoin rona tiha parte sira, Tribunál adia hikas julgamentu ne’e ba  iha loron 04  Agusto, tinan ne’e, iha  tuku 11:00 OTL, hodi rona alegasaun finál.

Audiénsia julgamentu ne’e prezide hosi juiz koletivu Julmira Auxiliadora, João Ribeiro, Argentino Nunes, Ministériu Públiku reprezenta hosi prokuradór Luis Hernanio Rangel, arguidu hetan asisténsia legál hosi advogadu privadu Domingos Pinto, José Andrade ho Agostinho de Jesus.

Jornalista   : Nelson de Sousa

Editór        : Francisco Simões

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!