DILI, 13 novembru 2020 (TATOLI)-Iha proposta Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan fiskál 2021, Provedoria Direitu Umanu no Justisa (PDHJ) prevee $1,857,468 hodi kobre ba nesesidade no planu prioridade PDHJ nian.
“PDHJ hetan pakote orsamentu ba 2021 ho montante $1,857,468 ne’ebé iha medida setoriál ba tinan oin mak hanesan tuir papél PDHJ nian mak halo investigasaun, promosaun liuhosi treinamentu ba PNTL, F-FDTL, funsionáriu públiku, guarda prizionál, komunidade no halo fiskalizasaun simu keixa hodi halo rekomendasaun ho mós peskiza,” Provedora PDHJ, Jesuina Maria Ferreira Gomes, hateten ba Agência Tatoli, ohin, hafoin hala’o audiénsia ho Komisaun A-PN ne’ebé trata asuntu justisa no konstitusionál hodi aprezenta proposta OJE PDHJ nian ba tinan 2021.
Hosi montante orsamentu ne’e koloka ba saláriu vensimentu $863,786, bens servisu $896,482, kapitál minor $97,200 no kapitál dezenvolvimentu ho transferénsia públika laiha (-).
Nia hateten, orsamentu ne’e la sufisiente atu finansia atividade PDHJ tanba ne’e husu proposta adisionál liu-liu ba servisu profisionál atu kontratu tékniku internasionál hakerek relatóriu komplementár iha area direitu umanu ho kalkulasaun kustu $80,000,00 no viajen lokál tanba PDHJ mós integra ba atividade sosializasaun lei Medida Preventiva no Kombate Korrupsaun (MPCC) atu bele aumenta orsamentu maibé seidauk fixa nia montante.
Tuir dokumentu livru Planu Asaun Nasionál medida prinsipál setoriál hosi PDHJ ba tinan fiskál 2021 mak Superviziona funsionamentu ba podér públiku, submete ba Governu, Parlamentu Nasionál ka kualkér instituisaun kompetente, ho baze konsultiva, paresér, rekomendasaun, proposta no relatóriu kona-ba kualkér matéria promosaun no protesaun direitu umanu ho boa governasaun.
Fiskaliza no verifika mós kompatibilidade ba kualkér lei, regulamentu, despaxu administrativu, polítika no pratika iha vigor ka kualkér proposta lejizlativa ho direitu internasionál kostumeiru no tratadu vijente iha matéria direitu umanu.
Rekomenda adosaun lejizlasaun foun no propoin alterasaun lejizlasaun vigora no adosaun ka revizaun medida administrativu. Ikus liu, asegura monitorizasaun ba asuntu relasiona ho direitu umanu no boa governasaun ho investigasaun ho jere kazu violasaun ba direitu sira no promove asaun formasaun ba kapasitasaun téknika no profisionál no promove boa governasaun ho jestaun institusionál, fortalese kapasidade rekursu umanu.
Jornalista : Neslon de Sousa
Editór : Francisco Simões