DILI, 15 novembru 2020 (TATOLI)--Banku Sentrál Timor-Leste (BCTL, sigla portugés), Ministériu Finansa (MF) no instituisaun internasionál seluk hanesan International monetary fund no World Economic Outlook halo ona projesaun katak kreximentu ekonómiku husi tinan 2020 negativa 4,5%, iha 2021 bele sa’e ba 3,9%.
“Ita iha outlook ida kuaze pozitivu, maibé ko’alia kona-ba kreximentu ekonómiku Timor-Leste ho totál 3,9% ka 5% ne’e seidauk sufisiente no seidauk reál ho situasaun sósiu ekonómiku ne’ebé mak iha hanesan pobreza no má-nutrisaun,” Governadór Banku Sentrál, Abrãao de Vasconselos, hateten iha ámbitu audiénsia públika konjuta iha sala plenária Parlamentu Nasionál (PN), segunda ne’e.
Projesaun inísiu iha Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2020 ne’e, kreximentu ekonómiku negativu 6%, maibé agora mellora uitoan ba negativu 4,5%.
Tuir Governadór, kreximentu bele akontese tanba Governu hahú halo implementasaun no atuasaun programa lubuk ida, liuliu rekuperasaun ekonómika iha ámbitu pandemia globál.
”Ami haree husi aspetu implementasaun programa lubuk ida-ne’ebé Governu halo, liuliu iha atuasaun COVID-19, liuliu polítika rekuperasaun ekónomia ne’ebé Banku Sentrál nota iha impkatu duni ba ekonomia, maski laiha impaktu boot,” Governadór BCTL relata.
Nune’e, Dirijente Banku ne’e rekomenda Governu atu haree situasaun sósiu no ekonómiku hodi mellora kreximentu ekonómiku iha Timor-Leste.
Iha 2010, MF introdúz estudu ne’ebé hatudu katak Timor-Leste atu redúz pobreza presiza kreximentu ekonómiku 8% kada tinan.
“So que ita falla iha tinan barak nia laran, hahú husi 2010 to’o 2020, entaun ita iha tinan 10 nia laran ne’e ita lakon saida mak hakarak iha kontestu ida-ne’e, karik presiza iha alterasaun atu aprosima dezenvolvimentu ne’ebé mak ita promove,” nia subliña.
BCTL nota iha proposta OJE 2020 no 2021, iha akumulasaun no alterasaun ne’ebé VIII Governu mós dirije ba investimentu públiku iha setór ekonomia no sosiál.
Kona-ba inflasaun, governadór ne’e la haree risku pontesiál inflasaun elevadu iha Timor-Leste iha tinan ne’e maibé iha tinan oin tanba kontinua ekonomia Estadu Unidu Amérika ne’ebé forte no moeda forte inklui relasaun entre nasaun rua la’o di’ak.
“Ami haree laiha ameasa ba taxa inflasaun iha ita-nia rai iha tinan oin, maski nune’e ita presiza nota katak iha situasaun COVID-19 ne’e iha inserteza boot tebes, tanba ne’e Governu mós presiza nota atu labele mosu fenómena risku ba sosiedade,” nia hatutan.
Jornalista: Florêncio Miranda Ximenes
Editora: Julia Chatarina