iklan

INTERNASIONÁL, HEADLINE, SAÚDE

2030, OMS hakarak hakotu TBC iha Sudeste Aziátiku

2030, OMS hakarak hakotu TBC iha Sudeste Aziátiku

DILI, 24 marsu 2021 (TATOLI)—Oragnizasaun Mundiál Saúde (OMS), Rejiaun Sudeste Aziátiku oras ne’e daudaun iha momentu ida ne’ebé importante tebes atu hakotu moras ida ne’ebé kauzadu hosi Mycobacterium tuberculosis  (TBC), to’o tinan 2030.

Tuir komunikadu ne’ebé Agência Tatoli asesu subliña katak, durante resposta ba COVID-19, OMS ho ninia Estadu membru-sira iha Rejiaun ne’e halo esforsu konsertadu  ho susesu boot hodi mantein serbisu esensiál-sira saúde-nian, inklui ba TBC no moras infesioza-sira seluk.

Notísia relevante:Taxa Mortalidade Pasiente TBC Aas Iha Timor-Leste

“Ema millaun hirak mak kontinua asesu ba atendimentu ne’ebé bele teste no trata TBC,  ida ne’e bele hamenus ninia determinante sosiál  no ekonómiku-sira, hanesan ki’ak no má nutrisaun,” OMS haktuir liuhosi komunikadu, iha ámbitu komemorasaun loron mundiál Tuberkuloze ne’ebé selebra iha 24 marsu.

Maske ida ne’e pasiente sira balun lakon no atraza ka interrompe iha tratamentu, maibé iha fulan-novembru tinan 2020, Fundu Globál luta kontra SIDA, Tuberkuloze no Malária relata katak besik 75% hosi programa TBC ne’ebé nia apoiu, hetan perturbasaun, ho 13% mak sofre perturbasaun maka’as tebes. 

Relatóriu  Globál TBC  ikus hosi OMS  hatudu katak, nasaun barak mak ho pezu aas tebes tun liu 50% iha númeru kazu ne’ebé relata hosi janeiru to’o juñu 2020, kompara ho periúdu ne’ebé hanesan iha tinan kotuk. Modelu OMS nian hatudu katak, lakuna hirak ne’e bele rezulta iha nível mortalidade globál nian, hanesan iha tinan 2012, ne’ebé hamosu tan mate tanba TBC  ba millaun 1.4 to’o tinan 2025.

“Ita-nia progresu labele hamoos. Hahú iha tinan 2015, Rejiaun ne’e aumenta ona kobertura tratamentu-nian ba ema liu 30% no hato’o notifikasaun kona-bá kazu ne’e hosi millaun 2.6 ba 3.6. Nasaun barak mak hasa’e maka’as fundus ba TBC. Nasaun balun aumenta fundu ba triplu. Nasaun hotu-hotu iha kompromisu atu atinje meta-sira ne’ebé identifika ona iha Deklarasaun Polítika ONU-nian kona-bá Kombate hasoru TBC no kontinua implementa Estratéjia globál Halakon TBC,” komunikadu ne’e haktuir tan relatóriu OMS-nian.

Hanoin no asaun rápidu hosi pesoál programa-nian hosi rejiaun laran kuaze evita duni modelu kazu ne’ebé la di’ak liu, ho dadus preliminár hatudu katak, iha redusaun média ba notifikasaun kazu TBC iha rejiaun ne’e iha 2020 kuaze 20–25%.

Ba Rejiaun ne’e, atu mantein nia avansu barak, no atu aproveita vontade ne’ebé hatudu durante resposta ba pandemia, presiza asaun intensivu ne’ebé foka liu ba ema no ko’alia kona-bá aspetu-sira hotu ba prevensaun, diagnóstiku no tratamentu TBC nian, ho foku ba área prioritária oin-oin.

Tuir OMS, asaun ne’ebé presija halo maka, dahuluk, kria ka loke dalan ba mekanizmu multisetoriál-sira ne’ebé hetan podér liu hosi apoiu polítiku nível aas. Mekanizmu sira ne’e sei tulun parte interesadu-sira atu identifika lacuna-sira no planu asaun multisetoriál koerente-sira ne’ebé dudu progresu ho lalais no sustentável. Sira mós sei ajuda autór prinsipál-sira atu monitoriza progresu no estabelese liña responsabilidade kona-bá dalan ida atu hakotu TBC. Buat ne’ebé la sukat no la responsabiliza sei la konsege atinje.

Daruak, promove envolvimentu signifikativu komunidade-nian liu hosi kapasitasaun no parseria iha nível planeamentu no implementasaun programa. Pesoál saúde komunitária-sira, juventude no sosiedade sivíl iha poténsia boot atu tulun  no aumenta identifikasaun ba  kazu, fasilita fornesimentu serbisu prevensaun no kuidadu ne’ebé foka liu ba ema. Tenke halo esforsu hotu-hotu atu utiliza no aplika potensialidade no teknolojia inovativu hanesan monitór eletróniku ba ai-moruk hodi avansa tratamentu.

Datoluk, ko’alia kona-bá determinante sosiál no ekonómiku TBC nian. Tenke identifika no aproveita oportunidade-sira atu dinamiza transferénsia osan no eskema apoiu nutrisaun,  ezemplu liu hosi hasai impedimentu burokrátiku. Tenke aumenta protesaun sosiál ne’ebé sensível ba nutrisaun no programa komunitáriu, iha nia finansiamentu no iha nia kobertura. Estratejia redusaun ki’ak tenke kontinua sai hanesan parte hosi kompromisu ne’ebé luan liu atu implementa ‘polítika saúde-nian’ ne’ebé tuir resposta no rekoperasaun COVID-19-nian.

Ba nasaun sira atu atua kona-bá prioridade-sira ne’e no prioridade-sira seluk, presiza rekursu adisionál-sira. Estadu membru-sira iha tinan hirak ikus-ne’e hatudu ona kompromisu notável kona-bá fundu TBC ne’ebé adekuadu, tenke promove nafatin. Adiantamentu hosi rekursu-sira hosi parseiru internasionál no globál-sira, hanesan Fundu Globál, bele prova ho folin boot tebes, hodi permite nasaun-sira ne’ebé buka tuir progresu pré-pandemia no evita posibilidade hosi lapsu ida ne’ebé sustentável, ne’ebé sei lori perigu ba Rejiaun ne’ebé afetadu liu hosi TBC  iha mundu tomak.

Tenke kontinua esplora dalan inovativu, hodi ko’a kustu no halu’an fonte finansiamentu. Nasaun barak mak presiza tan rekursu atu kobre moras hotu-hotu, la’ós de’it TBC. Asaun integradu iha programa moras oin-oin bele promove impaktu ne’ebé boot ba iha fatin sira ne’ebé uza rekursu. Kolaborasaun entre Estadu membru-sira bele lori poupansa substansiál kona-bá folin ai-moruk nian, ne’ebé nasaun barak iha Rejiaun prodús. Mekanizmu finansiamentu foun bele halu’an fundu ne’ebé disponível ba programa nasionál TBC. Lakuna fundu anuál TBC nian hosi rejiaun besik biliaun ida, tenke taka ho lalais.

“Ami iha oportunidade importante tebes. Aparesimentu no habelar hosi COVID-19 iha mundu tomak no iha Rejiaun ne’e fó ona dezafiu boot ba sistema saúde nian no programa espesífiku sira, inklui ba TBC. Ida ne’e sei halo nune’e ba futuru imediatu no besik,” komunikadu  ne’e relata.

OMS fó nafatin apoiu ba nasaun hotu-hotu iha rejiaun ne’e atu la’ós kaer de’it liña kontra TBC, maibé atu kaer no rekopera fali vantajen.

OMS mós konsidera tempu liu daudaun ba ninia-meta rasik iha 2030, no komprometidu sei  la lakon nein segundu ida.

Jornalista: Felicidade Ximenes

Editór: Cipriano Colo

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!