Saudozu “Asu Asu” nia isin-lolon iha vila laran hamutuk ho Indonézia maibé ninia fuan (domin) no ninia laran fó tomak ba rai-lulik Timor-Leste hodi fó apoiu ba Falintil sira iha ai-laran, hodi luta ba libertasaun nasionál to’o Timor-Leste hadau ukun rasik aan.
DILI, 24 marsu 2021 (TATOLI)—Liafuan ne’e refleta tebes duni Saudozu Julio da Costa Xavier “Asu Asu” ninia luta, bainhira nia sei moris hodi luta ba libertasaun nasionál no kontribui makaas hafoin Timor-Leste ukun rasik aan. Iha tempu rezisténsia, saudozu nu’udar estafeta ba komandante Cornelio da Conceição Gama “L7” no Komandante Paulino Gama “Mauk Moruk Ran Nakali Teki Timor Lemorai”.
Hafoin Timor-Leste hetan independénsia, iha 2005, Saudozu “Asu Asu” hetan fiar hosi populasaun Suku Metiaut sai nu’udar Xefe Suku eleitu primeiru iha tempu ukun aan. Iha tinan 16 nia laran, Saudozu “Asu Asu” serví nia reinu ka populasaun Metiaut ho fuan no laran no hakuak sira hotu hanesan aman no maun ida.
Bainhira assume kargu nu’udar xefe suku, Saudozu “Asu asu” sempre fó hanoin ba juventude tomak iha nia Suku Metiaut-Dili atu hakribit “violénsia” no hadomi “unidade nasionál”. La’os de’it serví ema ho liafuan maibé saudozu mós involve no ativu iha programa igreja nian no ho ninia inisiativa rasik husik hela nia liman fatin obra hodi harii Kapela Santa Margarida Alaqoeque Bekari iha Metiaut.
Iha domingu, 21 marsu 2021, iha tuku 05:40 madrugada, sai hanesan Saudozu “Asu Asu” ninia peregrinasaun ikus. Iha loron ne’e, saudózu hakotu iis iha Hospital Nasionál Guido Valadares (HNGV) hafoin sofre moras durante tinan 13 nia laran. Iha kuarta (24 marsu 2021), família hamutuk ho maun-alin sira, haloot ona Saudozu “Asu Asu” nia isin-mate iha Jardin dos Herois Metinaro.
Biografia
Saudozu Julio Da Costa Xavier ho naran kodigu “Asu Asu”, moris iha loron 17 jullu 1963 iha Aldeia Samalari, Suku Samalari, Posto Administrativu Laga, Munisípiu Baucau. Saudozu nia inan-aman naran Lourenço da Costa Xavier (matebian) ho Dare-Kote (matebian). Saudozu nu’udar oan dahuluk hosi maun-alin nain-sia (9) kompostu hosi feto na’in-rua (matebian) no mane nain-neen (sei moris).
Saudozu harii uma-kain ho Maria da Costa do Rêgo ho nia oan sira hamutuk na’in-lima (5) mak; Ana Paula da Costa Xavier, Francisco da Costa Xavier, Aurita da Costa Xavier, Paulino da Costa Xavier, Lidia da Costa Xavier (matebian), no oras ne’e ninia bei’oan hamutuk na’in-tolu (mesak feto).
Iha tinan 1975-1978, Saudozu “Asu Asu” komesa involve-aan iha ativista militár Falintil nu’udar estafeta ba komandante Cornelio da Conceição Gama “L7”, Komandante Paulino Gama “Mauk Moruk Ran Nakali Teki Timor Lemorai” no mós ba komandante Agapito ho naran kodigu “Saturno”.
Depois de baze apoiu rahun, iha loron 22 Novembru 1978, Saudozu “Asu Asu” hetan kapturasaun hosi militár Indonésia no hetan detensaun prolongada to’o tinan 1983. Durante detensaun nia laran, saudozu konsege hetan konfiansa hosi militár Indonézia. Hafoin detensaun, saudozu mai hela Dili no kontinua hetan konfiansa nafatin hosi militár Indonézia no sai nu’udar intelijen ba militár Indonésia, iha Komandu Pasukan Khusus (KOPASUS) nia okos.
Iha tinan 1989, saudozu komesa servisu iha organizasaun Sagrada Familia nia okos hamutuk ho José Gama ‘Luirubi’. Hosi servisu hamutuk ida-ne’e Saudozu subar Falintil lubuk ida iha ninia rezidénsia no mós ajuda sira hodi hetan tratamentu saúde iha Dili. Membru Falintil hirak ne’e mak hanesan; Mau-Timor, Mau-Saelari, Tigri Kablaki, Sakodi, Tomas Mau-Lesa, Mauk Rubi, Gadi no Rai-Lakan.
Tanba servisu nu’udar intelijen KOPASUS nian, Saudozu hetan konfiansa makaas no iha asesu ba arma militár Indonézia nian. Saudozu aproveita situasaun no kondisaun ne’e, hodi fó apoiu ba ninia kompañeiru FALINTIL sira iha ai-laran.
Arma hirak ne’ebé mak saudozu fó apoiu mak hanesan kartus, granada, dilagrama no fardamentu militár nian. Komandante hirak ne’ebe hetan apoiu arma hosi Saudozu mak hanesan Komandante Cornelio Gama ‘L7’, Komandante Samba Sembilan (matebian) no komandante Tigri Kablaki (matebian).
Saudozu kontinua servisu hamutuk ho Jose Gama “Luirubi” to’o tinan 1999. Iha loron 07 fulan jullu tinan 1999 bainhira komandu Rejiaun III Segundu Komandante Cornelio Gama ‘L7’ tun hosi Remexio-Aileu ho karreta 17, iha kalan mai para iha Fatuahi ho membru Falintil hamutuk 200-resin, Saudozu prepara hahan ba membru Falintil hirak ne’e molok sira aranka ba Cairui.
Iha 12 Novembru 1991, Saudozu uza ninia poder nu’udar intelijen Indonézia nian hodi salva juventude lubuk ida hosi bairru Metiaut no mós bairru seluk iha Dili laran, hasai sira hosi kadeia militár Indonézia nian.
Hosi ida-ne’e saudozu hahú servisu hamutuk ho António Amancio “Mau Masi”–Konselleiru Sagrada Familia Kaixa Unidade Metiaut. Iha servisu hamutuk ida-ne’e mós, Saudozu fó apoiu finanseiru ba ninia kompañeiru Falintil sira. Iha tinan 1996, saudozu simu fita Sagrada Família nian.
Iha inísiu 1999, hafoin demonstrasaun boot iha Dili, militár Indonézia komesa deskonfia saudozu no halo buat oioin atu estraga saudozu nia vida. Iha 01 marsu 1999, saudozu kontinua hetan presaun hosi militár Indonézia no hetan tiru hosi BTT.
Hafoin akontesementu ne’e, iha 02 marsu 1999, juventude Metiaut halo asaun dame ne’ebe partisipa hosi Paulo Martins ne’ebé iha tempu ne’ebá reprezenta Polisi Republik Indonesia (POLRI), David Ximenes Dias ‘Mandati’, Andre da Costa Belo “L4” (matebian) reprezenta parte pro-independénsia no madre Margarida (matebian) reprezenta parte igreja hodi rezolve problema ne’e.
Maske hosi parte hotu hasoru malu no rezolve ona problema ne’ebé akontese iha 01 marsu, parte hosi militár Indonézia no maluk otonomista sira la satisfaa no asaltu saudozu nia rezidénsia no Aldeia I, Suku Metiaut iha 17 abril 1999.
Hafoin asaltu ida-ne’e, saudozu deside sees-aan ba nia rai moris fatin (knua) Laga no hela iha ne’ebá to’o votasaun Konsulta Populár, loron 30 agostu 1999. Maske sees-aan hosi perigu ne’e, saudozu nafatin hetan presaun makaas hosi militár Indonézia sira.
Liuhosi evidénsia sira-ne’e hatudu katak, saudozu nia liman ho ain servisu ho militár Indonézia maibé nia fuan ho laran no hanoin fá ba nia kompaneiru Falintil sira iha ai-laran hodi luta lori Inpendénsia ba nia rai ida-ne’e.
Hafoin ukun rasik aan, iha tinan 2005, saudozu hetan fiar hosi populasaun Metiaut sai nu’udar xefe suku eleitu primeiru iha tempu ukun a’an. Saudozu kontinua hala’o knaar nu’udar xefe suku to’o iis kotu. Iha tinan 16 nia laran, saudozu serví nia reinu ka populasaun ho fuan no laran no hakuak sira hotu hanesan aman no maun ida.
Saudozu sempre fó hanoin ba ninia juventude tomak iha nia suku (Metiaut) atu hakribit krime ka violénsia no hadomi unidade nasionál. Durante hala’o nia kna’ar nu’udar Xefe Suku, saudozu involve no ativu iha programa igreja nian no ho ninia inisiativa rasik harii Kapela Santa Margarida Alaqoeque Bekari iha Metiaut-Dili.
Saudozu ho ninia estrutura suku hahú inisiativa harii eskola básika ba labarik sira iha Metiaut. Iha tinan 2005, saudozu simu kargu nu’udar kordenador partidu Fretelin to’o iha tinan 2017. Iha 2018, saudozu deside ba hamutuk ho ninia kompañeiru da luta iha PLP to’o saudozu hakotu iis.
Durante tinan barak nia laran, buat di’ak ne’ebé mak Saudozu halo no hanorin, sei la to’o bainhira atu konta tuir. Hanesan aman ida, Saudozu “Asu asu” sempre hanorin ba nia oan sira katak;
“Ita ema tenke haraik-aan no fó tulun ba ema seluk ne’ebe presiza ita-nia tulun. Tenke justu ba ema hotu, onestu no hamri’ik iha ita-nia prinsipiu rasik. Labele nakdoko maske iha tentasaun. Tanba bainhira prinsipiu nakadoko, nasaun ida mós bele nakdoko”.
Jornalista: Arminda Fonseca
Editór: Cancio Ximenes