iklan

NASIONÁL, HEADLINE, POLÍTIKA

AJTL husu jornalista kumpre kódigu étika jornalístika

AJTL husu jornalista kumpre kódigu étika jornalístika

Prezidente Asosiasaun Jornalista Timor Lorosa’e (AJTL), Zevonia Vieira. Imajen Tatoli/Egas Cristovão.

DILI, 04 maiu 2021 (TATOLI)—Prezidente Asosiasaun Jornalista Timor Lorosa’e (AJTL), Zevonia Vieira, hateten iha komemorasaun Loron Mundiál Liberdade Imprensa (World Press Freedom Day) iha 2021 ne’ebé ho tema prinsipál Information as a Public Good (Informasaun Nu’udar Bem Públiku) ne’e husu ba jornalista sira atu fó importansia hodi kumpre nafatin kódigu étika jornalistika iha sira-nia knaar loro-loron.

Notísia Relevante: AJTL husu jornalista hato’o informasaun ho loloos-kredivel ba públiku

“Iha biban nee, jornalista rasik iha responsabilidade boot hodi kumpre kódigu étika jornalístika ne’ebé mak iha no prinsipiu jornalizmu hodi fó informasaun ne’ebé mak edukativu, kualidade no kredivel ba públiku, ho objetivu atu ita-nia audiénsia sira iha informasaun ne’ebé mak kredivel no Estadu atu bele buka solusaun ba problema sira-ne’ebé mak iha liuhosi publikasaun notísia sira,” Prezidente AJTL ne’e hateten ba Agência Tatoli, iha sede AJTL, Fatuhada, Dili, segunda ne’e.

Tuir nia obvservasaun, Timor-Leste iha liberdade imprensa ne’ebé mak di’ak maibé presiza hametin kualidade jornalista nian liuhosi produtu jornalístika sira bainhira hala’o kobertura, hakerek notísia, no hasa’e intelektuál jornalista sira-nian liuhosi formasaun, tanba liuhosi maneira sira-ne’e mak bele garante no promove di’akliu liberdade impresa iha Timor-Leste.

AJTL nia papel luta ba liberdade impresa iha Timor-Leste mak ema ida labele halo violasaun ba serbisu jornalista nian, la limite mídia ka jornalista ida atu públika informasaun ne’ebé mak kritiku liga ho asaun korrupsaun no aktu sira balun ne’ebé mak la di’ak iha Timor-Leste.

Durante ne’e, AJTL luta no sei luta atu asegura jornalista sira-nia serbisu no luta atu ema hotu-hotu bele assesu informasaun no labele lori jornalista ba prizaun.

Tanba, nia dehan, AJTL nia misaun la’ós de’it halo advokasia maibé misaun ida mak kapasita AJTL nia membru sira iha área jornalizmu nian. Tuir nia, iha sira-nia mandate daudaun ne’e, sira halo formasaun oioin ba jornalista Rádiu Komunidade sira, jornalista foinsa’e, no formasaun seluk ne’ebé mak liga ho asuntu meiu ambiente, jeneru, saude, edukasaun no selu-seluk tán.

AJTL nia pozisaun ba jornalista sira-ne’ebé lakon servisu ka kompañia mídia balun ko’a jornalista nia salariu iha ámbitu pandemia COVID-19, Prezidente AJTL ne’e hatán, ida-ne’e tristeza boot ida tanba ne’e AJTL sei halo nafatin sensibilizasaun ba instituisaun mídia atu nafatin respeita jornalista sira-nia serbisu hanesan direitu no dever sira.

“Ha’u hanoin, jornalista laiha, instituisaun mídia sira mós labele eziste. Ho nune’e, AJTL laiha poder atu influénsia mídia-na’in sira maibe espera katak liuhusi kampaña AJTL nian ne’e, bele muda mídia-na’in sira hanoin atu fó valór ba jornalista sira atu hala’o sira-nia serbisu ho di’ak no ho responsabilidade tuir kódigu étika jornalístika no prinsipiu jornalizmu nian,” nia dehan.

Jornalista Timor-oan sira-ne’ebé hala’o atividade jornalístika iha Timor-Leste tenke kompromete-aan atu kumpre nafatin kódigu étika jornalístika mak hanesan;

1.) Defende sidadaun nia direitu atu asesu ba informasaun no buka lia-loos;

2.) Fó hatene faktu sira ho rigór, ezatidaun, onestidade no independensia no klarifika loloos diferensa entre notísia ho opiniaun;

3.) Kombate forma sensura hotu-hotu no defende liberdade imprensa no liberdade espresaun;

4.) Sempre hetan informasaun, dokumentu no imajen sira ho forma legál no profísional, respeita kompromisu konfidensialidade ho fonte informasaun sira, hanesan “off the-record”, pedidu konfidensialidade no “embargo”;

5.) Salvaguarda prezunsaun inosensia arguidu iha prosesu tribunál nia laran to’o hetan desizaun finál hosi tribunál no respeita vitima krime no nia família sira-nia identidade, ho kuidadu espesiál atu husik nu’udar anonimatu ba vitima krime seksuál no labarik sira-ne’ebé sai arguidu;

6.) Konfirma no verifika informasaun hotu-hotu ne’ebé simu molok atu públíka, rekoñese informasaun sira-ne’ebé sala hafoin publikasaun no hadi’a lalais kedas, respeita sidadaun nia direitu atu hatan;

7.) Defende igualdade, lahalo diskrimanasaun bazea ba rasa, etnia, fiar, dalen, estatutu sosiu-ekonomiku, opsaun polítika, jeneru, seksu, defisiénsia ka ho razaun seluk;

8.) Respeita sidadaun hotu-hotu nia moris privadu, nia direitu ba onra, naran di’ak no privasidade, eseptu bainhira defeza ba interese públiku iha kauza;

9.) Rejeita forma plájiu hotu-hotu no labele simu subornu ka oferta ruma ne’ebé bele influénsia ninia independénsia profísional. Identifika ho loloos fonte no autór hosi informasaun ne’ebé nia uza no klarifika ba públiku kona-ba informasaun sira-ne’ebé nia hetan tanba hetan tulun finanseiru hosi ema ka entidade ruma;

10.) Evita públíka liafuan, imajen, lian ne’ebé transmite sadismu ka violénsia hasoru ema ka balada ne’ebé iha natureza hakanek públiku nia sentimentu.

Jornalista: Domingos Piedade Freitas

Editór: Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!