SEFOPE atualiza progresu Mobilidade Laborál ba Xefe Estadu

DILI, 26 Maiu 2026 (TATOLI)—Sekretáriu Estadu Formasaun Profisionál no Empregu (SEFOPE), Rogério Mendonça, tersa ne’e, hasoru malu ho Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, hodi atualiza kona-ba dezenvolvimentu servisu iha área Mobilidade Laborál, liuliu kona-ba progresu no númeru traballadór timoroan sira-ne’ebé servisu iha rai-li’ur.
”Atu dehan de’it katak SEFOPE hetan kontaktu husi Prezidente hodi mai fahe informasaun kona-ba servisu Sekretáriu Estadu nian, liuliu iha área Mobilidade Laborál, ne’e mak ohin ha’u atualiza ba ita-nia Xefe Estadu,” nia hateten ba jornalista sira hafoin ramata enkontru ho Xefe Estadu iha Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato, Bairru Pite, ohin.
Iha sorumutu ne’e, nia relata situasaun traballadór sira ne’ebé agora daudaun servisu iha Austrália, Koreia Súl, Nova Zelándia no Japaun.
Aleinde ne’e, ko’alia mós kona-ba oinsá Governu servisu hamutuk ho Adidu, Embaixada, no Governu husi nasaun destinu sira-ne’ebé SEFOPE estabelese ona Memorandu Entendimentu (MoU), hodi mellora liután servisu no aumenta oportunidade ba timoroan sira.
Tuir dadus ne’ebé iha katak, husi tinan 2009 to’o 2026, traballadór timoroan ne’ebé ba servisu iha Koreia du Súl kuaze rihun hitu (7) resin.
Enkuantu, ba Austrália, hahú husi tinan 2012 to’o 2026 (bazeia ba dadus update tinan 2025), totál traballadór ne’ebé rejistadu iha sistema hamutuk 22.866.
”Númeru ne’ebé ohin ha’u sita, iha 23.000 to’o data agora, ne’e iha sistema laran. Agora iha 1.000-resin mak absconding (foge) ka sai husi sistema,” nia esplika.
Ba nasaun Japaun, Timor-Leste haruka ona traballadór hamutuk na’in-78 ne’ebé servisu iha área ortikultura, soldadura no pintór.
Entretantu, ba Nova Zelándia, totál traballadór hamutuk na’in-30, ne’ebé fahe ba na’in-10 ba pilotu primeiru no na’in-20 ba pilotu segundu, no daudaun ne’e na’in-80 seluk sei tuir hela faze rekrutamentu.
SEFOPE mós foti kazu kona-ba investigasaun ruma iha Austrália ne’ebé presiza asisténsia husi parte Timor-Leste.
Governu simu ona nota verbál husi Embaixada no autoridade seguransa Austrália nian ne’ebé informa katak, sira hetan sapatu no ain-tuban ne’ebé suspeita kabe ba traballadór timoroan ida.
Ho nune’e, Governu Austrália husu ba parte família atu halo teste DNA. SEFOPE fasilita ona prosesu hotu ba família hodi bele arranka ba Austrália iha semana oin mai.
Kona-ba dezafiu no kritika sira, SEFOPE garante katak sei servisu hamutuk nafatin ho Embaixada Austrália hodi hadi’a lakuna ka frakeza sira-ne’ebé Xefe Estadu hato’o.
Iha parte seluk, membru Governu ne’e mós destaka kontribuisaun boot husi traballadór sira iha rai-li’ur ba ekonomia nasionál, hodi bazeia ba dadus husi Banku Sentrál Timor-Leste (BCTL).
”Reseita ne’ebé kada tinan ita-nia traballadór sira hatama husi nasaun li’ur hodi mai iha ita-nia rai-laran ne’e, hamutuk millaun $200-resin kada tinan. Ne’e de’it mak deteta liuhusi eletróniku, maibé maioria ita-nia traballadór sira lori osan cash de’it. Ne’e hatudu katak osan remesas ne’e boot liután númeru ida-ne’ebé sita ne’e,” nia dehan.
Jornalista : Hortêncio Sanchez
Editór : Cancio Ximeens

