“Hanesan joven, uza ita-nia aan atu aproveita halo buat ruma. Labele laran-metin ba inan-aman no família sira de’it tanba situasaun agora ema hotu-hotu husik sira-nia aan no konsidera sira-nia aan osan-mean maibé folin la iha. Iha tempu agora, atu aproveita no halo buat ruma ba moris ne’e, importante no partisipa iha edukasaun, negosiu, ba parte sira ne’ebé mak importante”.
DILI, 04 maiu 2021 (TATOLI)—Loromatan mihis daudaun nia roman. Anin-malirin. Roman-mihis tuun neik ba neik iha loromonu. Tasi-ibun entre Palácio do Governo nia oin no Largo Lecidere, laloran hakmatek.
Iha joven mane ida hamriik hela ho jaket mutin riskadu koloridu; xapeu kór metan iha ulun. Kesi máskara hena ho kór mean, kinur no metan, iha kakorok. Kalsa-badak metan, tau-sinelus metan, la’o husi parte Palácio do Governo nia oin ho nia bisikleta mai iha dirasaun Largo Lecidere nian.
Iha nia liman no bisikleta nia bulante kaer no tara hela pulsa, sigarru no máskara, hein hela ema se mak atu hakbesik aan ba hodi hola ka sosa, iha fatin ne’e.
Anin malirin huu maus, ai-tahan sira liki aan iha nia sanak. Foinsa’e morena ne’e hein nonok iha Largo Lecidere ne’e. Hateke neineik ba mai, haree no akompaña ema sira ne’ebé la’o no halai ba mai halo jinástika iha lorokraik ne’e.
Iha mós ema balun; iha feto no mane, tuur hamutuk hemu no dezfruta sabór kafé lorokraik nian. Balun tuur no rona múzika ho jenre rasik iha kadeira Largo Lecidere nian ne’e ho nonok. La iha ida mak hakbesik ba nia husu netik. Nein mós ida hasee.
Joven ho bisikleta metan ho marka Odessy ne’e hamriik nafatin ho lian-laek. Liu tiha minutu balun, nia hahú dudu bosok nia bisikleta atu ba fali dirasaun Palácio do Governo nian.
Iha joven ne’e nia oin, iha nia espresaun, hatudu esperansa ida. Iha nia matan, hetan roman ida be nabilan. Buka sorte, buka moris.
Joven ne’e mak se? Nia mak Luís Soares. Luís hosi aldeia Lubulau, suku Manusae, postu administrativu Hatulia, munisípiu Ermera.
Ba jornalista TATOLI, Luís Soares haktuir katak nia fa’an sigarru, pulsa no máskara iha Largo Lecidere maibé la’ós permanente. Dalaruma ho bisikleta fa’an mós iha Pálacio do Governo nia oin. Ba mai, perkorre iha aredór Largo Lecidere no parte Palácio do Governo nian.
Luís fa’an hahú tuku 07:00 dadeer to’o tuku 16:00 lorokraik mak foin fila ba uma ho nia bisikleta ne’e. Nia kompara, bainhira seidauk iha pandemia no surtu COVID-19, loron ida bele hetan rendimentu ho valór entre $10 to’o $11, maibé agora iha situasaun Estadu Emerjénsia ema laduun hola hanesan uluk.
“Ha’u fa’an sigarru no pulsa ne’e hahú iha tinan 2018 to’o agora. Ha’u fa’an ne’e la’ós sustenta família de’it maibé hodi selu mós ha’u-nia eskola,” vendedór no estudante ne’ebé moris iha loron 10 dezembru 1991 ho idade 30, iha uma-lisan Liurai tunu-fahi, ne’ebé dadaun ne’e hela iha Manleuana, hateten, iha Largo Lecidere, foin lalais ne’e.
Luís Soares hanesan estudante finalista ISFIT (Instituto Superior de Filosofia e de Teologia), Fatumeta. Iha lorokraik ne’e, hateke ba oseanu be luan iha orizonte, Ermera-oan ne’e kompara nia atividade estudu no fa’an sasán ho tempu uluk katak di’ak uitoan tanba iha tempu sufisiente fa’an sasán.
Razaun, tuir nia katak daudaun ne’e hanesan estudante ativu ISFIT nian ne’ebé livre ona teória tanba ne’e nia fa’an loron tomak lorokraik mak fila ba uma maibé uluk nia sei eskola ne’e nia sai mak foin fa’an loron sorin de’it. Agora, karik sente kolen mak foin bele deskansa uitoan molok hala’o fali nia atividade negósiu.
Hateke ba loromonu, loromatan hetok malirin. Iha lalehan leten a’as ba “enfeita” ho roman osan-mean furak, iha matan nia haree. Foinsa’e ho otas 30 ne’e, hamriik hamutuk ho nia família konta kona-ba nia família, ba TATOLI.
Foinsa’e Ermera-oan ne’e dehan, iha nia família uma-laran, sira hamutuk ma’un-alin, feto-naan na’in sia (mane na’in hitu, feto rua) hamutuk ho nia inan-aman, sira hamutuk na’in 11. Flaviano Exposto mak Luís Soares nia aman, nu’udar agrikultór. Enkuantu, nia inan-doben mak Martinha Soares hanesan dona da casa.
Entre maun-alin, feto-naan na’in sia, Luís Soares hanesan oan datoluk iha família. Iha família, ho neon-susar, nia haktuir katak kuaze barak mak la eskola tanba kbiit inan-aman la natoon hodi apoiu oan sira ba eskola. Ho situasaun no kondisaun ne’e, ho hanoin rasik Luís “deside” eskola.
“Ha’u hili desizaun tama eskola tanba iha ha’u-nia família la iha ema ida mak eskola ho nune’e mak ha’u esforsu aan hatama rasik ha’u-nia naran ba eskola, maibé agora ne’e alin na’in rua ikun mak eskola fali; ida iha pré-sekundária no ida seluk primária hela,” Luís ho fitun ka zodiáku Sagitarius ne’e akresenta.
Iha dada-lia ho jornalista TATOLI, iha Largo Lecidere, iha lorokraik ne’e, Ermera-oan, finalista ISFIT ne’ebé agora fa’an sigarru, pulsa no maskára, buka moris, husik hela mós “liafuan murak” ida hanesan mensajen, nune’e:
“Hanesan joven, uza ita-nia aan atu aproveita halo buat ruma. Labele laran-metin ba inan-aman no família sira se’it tanba situasaun agora ema hotu-hotu husik sira-nia aan no konsidera sira-nia aan osan-mean maibé folin la iha. Iha tempu agora, atu aproveita no halo buat ruma ba moris ne’e, importante no partisipa iha edukasaun, negósiu ba parte sira ne’ebé mak importante”.
Jornalista: Natalino Costa
Editora: Julia Chatarina