DILI, 27 setembru 2021 (TATOLI)—To’o ohin, Timor-Leste (TL) rejista ona ema na’in 113 mak mate ho COVID-19, inklui ema na’in ualu ne’ebé mak mate iha semana kotuk. Taxa kazu óbitu nian iha Timor-Leste, iha semana kotuk mak 2,3% (obitu ualu husi kazu hamutuk 349).
“Hosi ema hamutuk 113 ne’ebé mak mate ho COVID-19 iha TL até agora, 105 (92,9%) mak seidauk simu vasina kompletamente,” Buletín epidemiolójika, ne’ebé Tatoli asesu, segunda ne’e.
Notísia relevante:COVID-19, pozitivu 16 no kazu ativu 920
Buletín ne’e mós relata katak, desde 01 marsu 2021, iha ona ema hamutuk na’in 641 ho moras COVID-19, mak presiza ona hospitalizasaun.
Númeru hospitalizasaun ne’e inklui de’it ema sira ho moras moderadu, grave no krítiku, ne’ebé mak presiza halo tratamentu iha fasilidade saúde espesializadu ba COVID-19 nian.
Iha semana kotuk, kazu hamutuk 19 mak baixa ona iha ospitál, tantu Vera Cruz, Lahane ka HNGV ou hospitál referál sira seluk.
Taxa ba insidénsia-nian, ne’e sukat kona-bá númeru kazu konfirmadu, iha populasaun ida kada loron, no baibain nia sukat ka halo medida hanesan, kazu pur 100.000, populasaun iha kada loron.
Taxa notifikasaun diária nia média ka average iha TL, durante loron hitu liu-bá hosi 20–26 setembru, 2021, ne’e mak kazu 3,8 pur 100.000 populasaun iha kada loron, kompara ho kazu 5,6 pur 100.000 populasaun ba kada loron, iha períudu relatóriu anteriór.
Taxa ba teste pozitivu durante semana kotuk, teste iha Laboratóriu HNGV no Laboratóriu Nasionál Saúde hamutuk 2.512/221 ka 8,8% mak pozitivu kompara ho 29,3% hosi surtu variante Delta COVID-19 ne’ebé mak sa’e a’as.
Peskiza Serolójika Menzies School of Health Research no Ministériu Saúde (MS) hala’o serbisu hamutuk atu realiza estudu peskiza serolójika, hodi determina proporsaun populasaun nian ne’ebé mak iha antikorpu, hodi kontra COVID-19, tantu liu hosi infesaun anteriór ou vasinasaun.
Ekipa estudu nian sei vizita uma-ka’in sira iha kada munisípiu, hodi rejista partisipante sira iha semana hirak tuir-mai.
Serbisu balun hala’o tiha ona, hodi teste profisionál saúde-sira ba prezensa antikorpu-nian kontra COVID-19.
Análize adisionál hala’o hela, maibé rezultadu prelimináriu indika katak, to’o iha fulan agostu 2021, profisionál saúde hamutuk 90% ba leten mak iha antikorpu, tantu hosi vasinasaun ou infesaun anterór.
Atualizasaun ba vasinasaun Maizumenus vasina COVID-19 nia doze hamutuk 35.000 mak administra ona iha semana kotuk.
To’o loron 26 fulan setembru 2021, vasina COVID-19 nia doze dahuluk hamutuk 434.836 mak administra ona, iha TL, reprezenta 57,6% hosi populasaun ne’ebé elejível ho idade hosi 18 ba leten.
To’o iha loron 26 fulan setembru 2021, ema hamutuk 262.719 mak simu ona sira-nia doze daruak ba vasina COVID-19 nian, iha TL, reprezenta 34,8% hosi populasaun sira ne’ebé mak elijível ho idade 18 ba leten.
Rekomendasaun no asaun saúde públika-nian iha ona relatóriu ba ema ne’ebé mate iha uma, sem tuir teste ba COVID-19 no la buka atensaun médiku.
Ema barak ne’ebé mak simu tratamentu sedu, ne’e hetan rezultadu ida ne’ebé mak di’ak. Sidadaun-sira tenke buka tratamentu saúde bainhira moras, inklui ba moras sira ne’ebé mak la iha relasaun ho COVID-19.
Husu ba públiku atu buka lalais atensaun médiku, karik sente sintoma sira ne’ebé mak relasiona ho COVID-19, inklui kakorok moras, mear, inus-be’en, lakon sabor ou labele horon, isin-manas ou susar atu dada i’is.
Maioria ema ho moras COVID-19 sei rekopera fila-fali no halo tratamentu sedu ne’e importante tebes. Ema balun ho COVID-19 bele izola a’an iha uma. Tratamentu ospitál ne’e rekomenda ba jestaun kazu moderadu no grave, no disponivel liu hosi Ministériu Saúde nia fasilidade sira iha rai-laran tomak.
Tratamentu ho padraun a’as ne’e fornesidu, hamutuk ho osijéniu, apoiu respiratóriu, ai-moruk ne’ebé efetivu no tratamentu suportivu.
Ema ne’ebé mak seidauk simu vasina kompletamente, ne’e iha risku as atu dezenvolve COVID-19 grave no presiza apoiu respiratóriu. Sira mós iha risku as atu mate ho COVID-19. Adultu hotu-hotu ne’ebé mak seidauk simu vasina tenke ba simu lalais sira nia doze dahuluk, bainhira posível.
Vasina nia doze daruak ne’e nesesáriu tebes, hodi fornese protesaun di’ak, liu-liu hodi kontra COVID-19 nia variante Delta.
Iha vasina nia doze 500.000 resin, iha TL ne’ebé mak sei expira iha fim de novembru 2021. Iha oportunidade ida atu uza doze vasina hirak ne’e hotu, antes to’o nia loron expira.
Bainhira doze hirak-ne’e sei uza hotu iha semana 10 tuir-mai, ida-ne’e sei posível atu 100% kobre hotu kedan adultu-sira ho vasina nia doze dahuluk no 75%, atu simu vasina kompletu ho doze daruak antes natál tinan 2021.
Kobertura vasina nian ne’ebé mak di’ak iha TL ne’e sei prevene kazu ne’ebé grave no ema mate, no sei permite TL atu evita implementa konfinamentu no restrisaun adisionál ba viajen. Taxa vasinasaun ne’ebé a’as, ne’e hanesan estratejia ne’ebé mak di’ak liu hodi halo prevensaun ba transmisaun, prevensaun ba surtu, prevensaun ba kazu grave no prevensaun ba ema mate.
Tenke aloka rekursu sira hodi hasa’e asesu ba vasina, partikularmente iha área sira ne’ebé mak ho kobertura mínimu, inklui Ermera, Ainaro, Bobonaro, Manufahi, Aileu, Liquiça no Lautém.
Konseptu atu hala’o vasina hosi door-to-door ne’e tenke konsidera, partikularmente iha área remota no iha área ne’ebé mak la aprezenta númeru bo’ot ba vasinasaun. Ida-ne’e esensiál atu hasai barreira hotu-hotu hodi simu vasina.
Jornalista: Felicidade Ximenes
Editór: Cipriano Colo