iklan

NASIONÁL, HEADLINE, SAÚDE

COVID-19 : pozitivu 12, rekuperadu 37 no ativu 222

COVID-19 : pozitivu 12, rekuperadu 37 no ativu 222

Komunidade kontinua simu vasina iha Sentru Saúde sira, segunda (30/08/21). Imajen Tatoli/António Gonçalves.

DILI, 10 outubru 2021 (TATOLI)-Sala Situasaun, Sentru Integradu Jestaun Krize (CICG, sigla Portugés), iha domingu ne’e rejista kazu pozitivu 12, rekoperadu 37 no ativu 222.

Notísia Relevante: COVID-19, rekuperadu 34, kazu ativu 279

“Kazu detetadu foun ohin 12, kompostu hosi Díli na’in sia (9) no munisípiu-sira seluk hamutuk na’in-tolu (3), ne’ebé mai hosi mane haat (4) no feto ualu (8),” Koordenadór Forsa Tarefa ba Prevensaun no Mitigasaun, Rui Maria de Araújo, hateten liuhosi komunikadu ne’ebé Agência Tatoli asesu.

Hosi totál kazu pozitivu ohin, ema ho idade 20 ba leten na’in-ida (5%), no idade entre tinan 12-59 na’in10 (83,3%), ho idade 60 mai karaik na’in-ida no hosi totál kazu detetadu foun ohin, kazu ualu ka 66,6% mak sintomátiku (hatudu sintoma).

Kumulativu kazu konfirmadu sura hosi 21 marsu 2020 to’o 10 outubru 2021, hamutuk 19.673. Hosi horisehik to’o ohin, teste Polymerase Chain Reaction (PCR) iha Díli ne’ebé Laboratóriu Nasionál Saúde halo hamutuk 51, kompostu hosi vijilánsia sentinela la iha, rastreiu ba kontaktu ka contact tracing haat, rastreiu aleatóriu ka random screening hitu, viájen internasionál 25, no follow up iha kuarentena na’in14.

Totál teste PCR ne’ebé halo horisehik iha 09 outubru iha munisípiu sira seluk, RAEOA no HNGV hamutuk 90, kompostu hosi Baucau 20, Ermera rua, Maliana rua, Maubisse hitu, RAEOA rua, Suai 15, Viqueqeu rua, Lospalos hitu, no HNGV 33.

Totál doze vasina ne’ebé fó ona ba populasaun elijível tinan 18 ba leten, to’o ohin dader 10h00, loron 10 outubru tuir sistema informasaun Saúde iha Ministériu Saúde ho totál kumulativu doze dahuluk iha Díli (79,4 %), no totál kumulativu doze daruak iha Díli (70,1%).

Ba ema ne’ebé simu ona vasina doze dahuluk iha Timor-Leste hamutuk (64,2%) no simu ona doze daruak hamutuk (40,5%). No indikadór ne’ebé matenek-na’in epidemiolojia sira uza atu hatene surtu ninia evolusaun aumenta ka diminui mak insidénsia.

Konvensionálmente, insidénsia sukat totál kazu foun kada kada loron pur mil abitante, no hatudu risku ne’ebé populasaun iha atu hetan da’et moras ida. No hosi inséndia COVID-19 iha Timor-Leste, durante loron hitu ikus maka 1,0/100 mil abitante, enkuantu ba de’it iha munisípiu Díli hamutuk 2,1/100 mil abitante.

Ohin, Munisípiu Baucau iha insidénsia 1,3/100 mil abitante, no RAEOA iha insidénsia 1,8/100 mil abitante. Ida-ne’e hatudu katak Munisípiu Baucau, Munisípiu Dili ho RAEOA de’it mak sei nafatin iha tipu transmisaun “kazu iha cluster’’.

Iha 10 outubru de 2021, izolamentu Vera Cruz, Lahane, HNGV no fatin seluk iha territóriu laran tomak, halo tratamentu ospitalizadu ba kazu detetadu pozitivu na’in22, ho detallu hanesan grave hamutuk na’in-haat, na’in-rua uza ventiladorno na’in-rua uza oksijéniu. Enkuantu, moderadu hamutuk ema na’in-lima no kaman hamutuk ema na’in13.

Informa bá públiku katak, hahú 30 setembru 2022, Governu hakotu ona serka sanitária iha munisípiu Dili, nune’e sidadaun sira bele ona sirkula livremente sai-tama Munisípiu Dili, maibé tenke nafatin kumpre regra prevensaun no ijiéne pessoal hanesan uza máskara, fase liman beibeik ho bee no sabaun ka ho dezinfetante ruma, mantein distánsia minimu metru ida ho balun, evita halibur malu barak.

Nune’e, aproveita hato’o mós ba públiku katak fatin atu halo teste PCR mak hanesan bainhira sente moras isin-manas, mear, kakorok moras ka sintoma seluk tan, bele ba konsulta iha Sentru Saúde ne’ebé besik, atu bele halo teste swab no bainhira sente katak sai kontaktu-besik ba ema ruma ne’ebé detetadu pozitivu ona, no seida’uk hetan kontaktu hosi ekipa konjunta saúde, bele liga ba númeru 119 atu organiza oinsá foti teste swab.

Apela ba populasaun iha Díli laran no mós iha Munisípiu sira seluk, atu aprezenta-an iha Sentru Saúde ne’ebé besik bainhira sente isin-manas ka kakorok moras ka inus-ben ka mear, hodi bele hetan atendimentu hosi Profisionál Saúde sira.

Bainhira sedu liu hatene se virus ne’e kona ka la’e, di’akliu hodi nune’e bele hetan atendimentu sedu liu no prevene tama ba iha situasaun ne’ebé hanaran sindroma insufisiénsia respiratória aguda (SIRA) ka susar atu dada-iis.

Ba populasaun iha Timor-Leste laran tomak, maske karik simu ona vasina, favór respeita nafatin regra prevensaun no ijiéne individual ne’ebé Governu hatu’ur ona, atu prevene moras COVID-19 da’et ba mai.

Regra sira hanesan uza máskara, fase liman beibeik ho sabaun ka dezinfetante ruma, evita kose liman ba matan, inus ho ibun, bainhira kumprimenta malu la presiza ka’er liman, bensa-liman, rei-malu ka haku’ak malu, evita halibur malu barak, hamri’ik ka tuuur do’ok hosi ema seluk mínimu metru ida ho balun.

Jornalista : Nelia Fernandes

Editór       : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!