DILI, 25 outubru 2021 (TATOLI)–Iha ámbitu selebrasaun loron nasionál ambiente ba dala-VI, Primeiru-Ministru (PM), Taur Matan Ruak, konvida entidade hotu halo asaun prezervasaun meiu ambiente iha Timor-Leste.
“Loron nasionál ba ambiente ne’e nu’udar data relevante, konvida ema hotu atu halo reflesaun kona-ba saida de’it mak halo ona no sei halo iha futuru, hanesan Estadu, autoridade lokál no sidadaun, atu impulsiona no sensibiliza asaun ba preservasaun meiu ambiente iha rai ida-ne’e,” Xefe Governu hateten iha auditorium Ministériu Finansa, Aitarak-laran, segunda ne’e.
Selebrasaun loron nasionál ambiente dala-VI ho tema jerál ‘promove boa governasaun ambientál liuhosi prémiu Habali Ambiente no hamutuk ho brigada ambientál, ita proteje no konserva ambiente iha Timor-Leste’.
PM refere ba artigu 6.º, alínea f hosi Konstituisaun, ne’ebé mensiona katak Estadu nia objetivu ida mak ‘proteje meiu ambiente no prezerva rekursu naturál’, tanba ne’e presiza asaun konkreta.
“Signifika sidadaun hotu iha direitu atu moris iha ambiente ida saudável no uzu rekursu naturál ne’ebé disponível ba sobrevivénsia nu’udar povu no nasaun,” Xefe Ezekutivu fó hanoin.
Aleinde ne’e, númeru 2 artigu 61.º Konstituisaun realsa katak prezervasaun no valorizasaun rekursu naturál, tanba ho razaun ne’e mak Estadu no sidadaun sira iha dever atu kontribui ba protesaun no konservasaun rekursu naturál país.
Nune’e mós, atu kumpre mandatu Konstitusionál ne’e, Governu ratifika ona Konvensaun Nasaun Unida no protokolu importante hanesan Konvensaun Quadru Nasaun Unida kona-ba Alterasaun Klimátika, Kombate ba dezertifikasaun, diversidade biolójika no konvensaun Viena ba protesaun Kamada Ozono, protokolu Quioto no protokolu Montreal.
Ba inisiativa ne’e, Governu koopera hamutuk ho ajénsia dezenvolvimentu sira hodi deklara ona área protejida hamutuk 44 no área protejida mariña.
Governu mós atribui prémiu ‘Habali Ambiente’ba suku lima kualifikadu entre suku 452 iha territóriu tomak, nu’udar prémiu a’as liu iha área ambiente no hanesan instrumentu edukasaun ambientál ida, atu bolu ema barak liu atu partisipa iha esforsu sira ba habali ambiente, nune’e fó rekoñesimentu ba asaun sira ne’ebé pozitivu iha nível suku.
Notísia relevante: Suku Vatuvou sai vensedór dahuluk ba prémiu ‘Habali Ambiente’
Tuir PM, dalan ne’ebé Governu trasa ona iha meiu ambiente, dirije ba ema-nia komportamentu atu proteje no jere didi’ak meiu ambiente iha nível suku sira ho asaun koñese, hadomi, tau-matan, no hatutan.
“Ita koñese mak bele hadomi, bainhira hadomi ona ita hahú tau-matan no iha tempu hanesan ba ita-nia interese estratéjiku loloos mak hatutan prosesu edukasaun ambientál, hodi nune’e jerasaun atuál labele haluha lisaun beiala sira-nia, maibé halo tuir nafatin ezemplu, ba benefísiu dezenvolvimentu no moris di’ak povu no nasaun Timor-Leste nian,” nia subliña.
Jornalista : Arminda Fonseca
Editora : Julia Chatarina