iklan

NASIONÁL, EKONOMIA, HEADLINE, KAPITÁL

MOP investe millaun $36 tinan ne’e ba meta ODS 6 bee-moos

MOP investe millaun $36 tinan ne’e ba meta ODS 6 bee-moos

Ministru Obra Públika (MOP), Salvador Eugênio Soares dos Reis Pires. Imajen TATOLI/Francisco Sony

DILI, 27 outubru 2021 (TATOLI)–Ministru Obra Públika (MOP), Salvador Eugênio Soares dos Reis Pires, hateten, parte ministériu halo ona investimentu millaun $36 tinan ba área bee-moos, nune’e instituisaun hanesan Bee Timor-Leste, Empreza Públika (BTL, E.P) bele ezekuta planu no polítika sira.

“BTL halo reforma instituisionál iha tinan 2020 no tinan 2021, ne’ebé instituisaun ne’e transforma hosi diresaun ministériu ba Empreza Públika. Iha tinan 2020 iha proposta Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2021 ita aloka iha tranferénsia públika ba BTL, E.P hamutuk milliaun $36, tanba atu atinje meta Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável (ODS) iha 2030, ne’ebé Governu hanoin katak dezempeñu instituisionál hanesan parte pertinenete ida ne’ebé ho autonomia instituisaun, autonomia finanseira patrimoniál no judisáriu administrativa hodi bele halo desizaun ba investimentu iha área bee-moos,” Ministru hateten ba Agência TATOLI, iha Palásiu Governu, kuarta ne’e.

Notísia relevante: MOP planeia transfere orsamentu faze daruak ba EDTL no BTL

ODS iha roteiru hamutuk 17, ne’ebé aliña ho Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu (PED) 2011-2030, ne’ebé inklui mós ho kompromisu ODS 6, ne’ebé mensiona ema hotu iha direitu hanesan uza bee-moos no saneamentu.

Kompromisu ODS 6, mensiona katak atu garante disponibilidade bee-moos no saneamentu ba ema hotu, Governu no populasaun tomak tenke kontribui ba dezenvolvimentu área ne’e.

Ministru Salvadór dehan, bainhira Timor-Leste hakarak atinje meta ODS 6 ba asesu bee-mos, iha maneira oioin, ne’ebé hosi parte MOP ho ninia papél rasik fahe ona kompeténsia distribuisaun bee-moos iha suku sira ba Ministériu Administrasaun Estatál (MAE) liuhosi diploma ministeriál hodi desentraliza projetu liga ho bee-moos.

Daudaun hosi parte suku implementa hela programa, hanesan dada bee-moos no halo ona reparasaun hafoin akontese kalamidade, maibé orsamentu tinan 2021 ne’ebé aprova projetu bee 34 ba postu administrativu sira.

“Iha tempu hanesan, projetu fíziku sira hahú la’o, espera hafoin estabelesementu sistema instituisaun ka sistema korporativu BTL ho investimentu ne’ebé hahú la’o iha postu administrtivu sira, bele la’o ho di’ak,” nia akresenta.

Dezenvolve planu sistema bee integradu

Iha projetu bee-moosne’ebé la’o hela iha postu administrativu no projetu bee integradu iha munisípiu lima hanesan Dili, Baucau, Manufahi, Viqueque no Lautém.

“Foin daudaun ne’e ho Banku Dezenvolvimentu Aziátiku ho Ministériu Finansa asina ona empréstimu atu haree bee intregadu ba Manufahi, Viqueque Lautém, Dili, no Baucau, ne’ebé sei iha prosesu diskusaun entre parte rua, ne’ebé  iha tempu badak, karik iha fulan-dezembru tinan bele efetivu ona, nune’e ita bele avansa ho preparativu investimentu sistema bee integradu,” Ministru Salvador tenik.

Nune’e, tinan oin sistema bee integradu iha munisípiu sira bele la’o, liuliu iha kapitál munisípál ne’ebé hahú hetan ona sistema integradu di’ak.

“Iha 2019 nia laran, ita hahú planu metre ba restante munisípiu ne’ebé seidauk tama ba planu bee intregadu, atu avansa ho dezeñu detalladu, nune’e ita komunika ona ho Ministériu Finansa atu buka fundu emprestimu ruma ka hosi parte Governu atu investe fazeadamente, nune’e molok tama tinan 2030, ita karik la to’o 100% maibé to’o meta 80%, ne’ebé iha klaru tempu agora tinan 2021 no 2022, hela tinan-ualu atubele atinje meta ODS,” governante ne’e subliña.

Kona-ba kolaborasaun ho parseiru sira atu atinje meta ODS, tuir Ministru, MF hanesan odamatan atu hetan fundu, ne’ebé asina ona akordu balun atu finansia projetu bee-moos iha Same, Viqueuqe, Lautém, Dili no Baucau.

“Aleinde ne’e, iha parseiru Millennium Challenge Corporation (MCC), ne’ebé haree liu ba sistema drainajen ne’ebé agora daudaun Prezidénsia Konsellu Ministru (PCM, sigla potugés) ho kolaborasaun Estadu Unidu Amérika (EUA) bele halo konstrusaun ba ita-nia sistema drainejen sira,” Ministru esplika.

Notísia relevante: CDT-TL konsidera presiza kontribuisaun entidade hotu ba atinjimentu meta ODS bee-moos

Tuir governante ne’e, durante implementasaun programa ODS, dezafiu ne’ebé enfrenta maka burokrasia, maibé konsege ultrapasa tanba reforma ona Diresaun Jerál Água no Saneamentu sai instituisaun bee autonómu, ne’ebé daudaun sira dezenvolve hela planu no polítika instituisaun, rekrutamentu, sistema korporativu no seluk tan.

“Ha’u fiar katak bainhira sistema sira estabelesidu no projetu sira la’o ona, ho polítika Governu, ita bele esforsu liután atu atinje meta ODS tanba dezafiu sira ne’e mak agora BTL, E.P hasoru hafoin reforma instituisionál,” nia tenik.

Jornalista : Arminda Fonseca

Editora     : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!