iklan

EKONOMIA, BOBONARO, HEADLINE, MUNISÍPIU

Governu apoia fini batar tonelada 20 ba agrikultór Bobonaro

Governu apoia fini batar tonelada 20 ba agrikultór Bobonaro

Agrikultór postu administrativu Maliana, munisípiu Bobonaro, hahú kuda ona batar. Imajen Tatoli/Sérgio da Cruz.

BOBONARO,04 novembru 2021 (TATOLI) — Governu liuhosi Diresaun Servisu Ministériu Agrikultura no Peska (MAP) Munisípiu Bobonaro, apoia ona fini-batar tonelada 20 ba agrikultór iha munisípiu refere.

Diretór Servisu Ministériu Agrikultura no Peska Munisípiu Bobonaro, Alberto Gomes Lopes, informa fini hirak-ne’e distribui ona ba postu administrativu neen, bazea ba pedidu ne’ebé agrikultór sira aprezenta.

“Fini-batar tonelada 20 ne’e aloka tuir área potensialidade rai, postu administrativu balu sei hetan kuantidade boot, balu sei hetan natoon, ezemplu hanesan postu  Bobonaro hetan kuantidade boot tanba iha 18 suku ne’ebé ho ninia agrikultór barak, nomoos ita fahe ba Cailaco, Atabae no postu sira seluk ne’ebé iha potensialidade ba batar,” nia informa Agência TATOLI,  iha Maliana, kinta ne’e.

Diretór Servisu MAP Munisípiu Bobonaro, Alberto Gomes Lopes. Imajen Tatoli/Sérgio da Cruz.

Antes ne’e MAP apoia tratór 12 halo operasaun iha terrenu hodi fila-rai, tanba bainbain kuda batar iha fulan-outubru nia rohan to’o fulan-novembru.

Diresaun MAP munisípiu Bobonaro hetan alokasaun kombustível hosi nasionál hamutuk litru rihun 10, hodi apoia fila-rai, ne’ebé poténsia ba to’os batar no natar. Nune’e kada ektare ida sei hetan litru 30, maibé kombustível hirak-ne’e distribui de’it ba agrikultor sira ne’ebé kategoria kbiit laek, vulnerável, faluk, defisiénsia no parte Igreja nian.

“Mina ne’e loloos gratuitu, maibé ita iha regra balu, ba agrikultór sira-ne’ebé iha kbiit natoon bele sosa rasik kombustível, sé lae ita iha de’it kombustível tonelada rihun 10 ne’e la sufisiente atu fó hotu ba agrikultór Bobonaro tomak, entaun liuhosi ida-ne’e mós ita eduka sira atu serbisu badinas liután nune’e sira bele iha interese atu serbisu, lae ita ba fila-rai tia to ikus la kuda tán batar, ho razaun ida mk ita aplika regra hanesan ne’e,” nia esplika.

Agrikultór Feliciana Araújo, agradese ba governu tanba fasilita tratór fila-rai sira-nia rai ne’ebé poténsia ba batar.

“Apoia ida-ne’e la’ós foin agora, maibé kada tinan, ami sempre hato’o proposta ba serbisu agrikultór munisípiu, liuhosi ami-nia estensionista suku,  molok udan monu-rai nia ne’e sira mai fila-rai ona, ne’e duni ami sente governu nia tulun ida-ne’e motiva liután ami badinas halo to’os hodi hasa’e kuantidade produsaun rai-laran,” nia informa.

Tuir observasaun Agência TATOLI nota katak, hafoin udan boot akontese iha fulan kotuk, agrikultór sira iha postu administrativu Maliana, liuliu iha área Soso to’o Tunubibi hahú ona kuda batar iha tinan 2021 nian.

Jornalista         : Sérgio da Cruz

Editor               : Evaristo Soares Martins

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!