iklan

NASIONÁL, HEADLINE, LEI

CNC, I.P uza kompeténsia halo reparasaun ba sobrevivente konflitu

CNC, I.P uza kompeténsia halo reparasaun ba sobrevivente konflitu

Diretór Ezekutivu CNC, I.P, Hugo Maria Fernandes. Imajen TATOLI/Egas Cristóvão

DILI, 11 novembru 2021 (TATOLI)–Diretór Ezekutivu Centro Nasional Chega, Institutu Públiku (CNC, I.P), Hugo Maria Fernandes, hateten, durante ne’e sentru uza kompeténsia bazeia ba Dekretu-lei númeru 48/2016 14 dezembru kona-ba kria CNC, I.P, hosi memória ba esperansa, hodi halo reparasaun ba sobrevimente koflitu iha tempu okupasaun.

“Dekretu-lei númeru 48/2016 hateten oinsá mak fó apoiu ba sobrevivente sira, ho ida-ne’e ha’u hanoin Governu laiha tan intensaun atu halo tan lei ketak ida,” Diretór Ezekutivu CNC, I.P hateten ba Agência TATOLI, iha ninia knaar fatin, Balide, kinta ne’e.

Antes ne’e, Parlamentu Nasionál (PN) diskute ona lei reparasaun ba vítima iha tinan 2012 no hetan ona aprovasaun iha faze jeneralidade, maibé la konsege tama faze espesialidade tanba lejizladór sira hakarak liu fó prioridade ba estatutu veteranu, nune’e lei ne’e kaduka no to’o agora seidauk iha inisiativa foun.

Notísia relevante: PN-Governu bele inisia submete lei reparasaun vítima atu diskute

Tanba ne’e, maski laiha lei reparasaun maibé CNC bazeia ba kompeténsia, institutu públiku ne’e implementa programa sira ne’ebé iha relasaun ho reparasaun.

“CNC hahú kedas tinan ida liubá, halo polítika reparasaun, maski lei ne’e kaduka ona iha tinan 2012,” nia akresenta.

Nune’e, sentru kontinua halo programa reparasaun sobrevivente hosi 12 novembru, ne’ebé polítika reparasaun ida maka hamutuk ho parseiru no liña ministeriál, kada tinan halo komemorasaun eventu istóriku atu fó rekoñesemntu ba luta-na’in sira inklui harii memoriál sira no monumentu.

“CNC iha grupu traballu kona-ba reparasaun, ne’ebé envolve sosiedade sivíl no liña ministeriál barak atu implementa programa atividade ne’ebé iha relasaun ho reparasaun,” nia tenik.

Liña ministeriál ne’ebé kolabora ho CNC implementa programa reparasaun mak hanesan Ministériu Solidaridade Sosiál no Inkluzaun (MSSI), Ministériu Ensinu Superiór Siénsia no Kultura (MESSK), Ministériu Saúde (MS), Ministériu Edukasaun Juventude no Desportu (MEJD), Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK), no Ministériu Justisa (MJ).

Liuhosi kooperasaun ho kada instituisaun, hanesan MSSK halo hela diskusaun oinsá mak sobrevivente nia oan sira bele hetan bolsu estudu no MS haree posibilidade sobrevivente sira bele hetan apoiu tratamentu saúde.

“Ita halo kooperasaun ho MSSI hahú tinan 2020 to’o tinan oin, ne’ebé sira fó kompensasaun finanseiru ba sobrevivente no MJ ita halo programa reparasaun ne’ebé relasaun ho re-istituisaun liuliu ba labarik sira ne’ebé moris hosi rezultadu violasaun seksuál sira bele hetan rejistu sivíl ba sertidaun RDTL,” nia dehan.

Iha fulan hirak liuba, CNC mós halo semináriu ne’ebé hamosu grupu traballu ida kona-ba planu asaun nasionál ba reparasaun nian.

“Grupu ne’e daudaun la’o hela, tinan ne’e nia rohan ita iha planu asaun nasionál reparasaun, ne’ebé ita sei atribui responsabilidade ba kada liña ministeriál no sosiedade sivil atu sira toma konta loloos programa ne’e iha aspetu saida de’it,” Diretór Ezekutivu CNC informa.

Programa reparasaun balun ne’ebé daudaun la’o, CNC koopera ho Ministériu Administrasaun Estatál (MAE) halo uma sanulu ba ema kbiit laek, ne’ebé sentru submete ona sobrevivente balun nia-naran ba ministériu liuhosi Programa Nasionál Dezenvolvimentu Suku (PNDS) atubele hetan uma.

Aleinde ne’e, CNC rasik halo uma ho naran memória ba esperansa ba sobrevivente sira.

Diretór Ezekutivu sentru ne’e argumenta, iha komemorasaun tinan-30 Masakre Santa Cruz iha loron 12 novembru, Governu labele haree komemorasaun eventu boot sira hanesan de’it eventu eroiku, maibé komemorasaun sira ne’e tenke konsidera aspeitu ida ba rekoñesementu atu dignifika sobrevivente no ema hotu nia pertisipasaun.

“Ho ida-ne’e bele fó hanoin ba polítiku sira katak dezenvolvimentu ne’e kontinua,  labele halo ba grupu ida ka rua, maibé tenke reflete duni ema barak nia partisipasaun iha funu,” nia subliña.

Bazeia ba dekretu-lei númeru 48/2016 14, CNC, I.P iha kompeténsia revee no realiza rekomendasaun akordu ho programa Governu no entidade naun govermentál kona-ba apoiu ba sobrevimente vulnerável liu hosi violasaun direitu umanu no kompeténsia seluk tan kona-ba implementa rekomendasaun CAVR no CVA, prezenvasaun arkivu, konsulta  ho sobrevimentu konflitu no komunidade lokál, no akonsella Governu kona-ba polítika apoiu sobrevivente vulnerável liu hosi violasaun direitu umanu iha pasadu.

Jornalista : Arminda Fonseca

Editora     : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!