iklan

EKONOMIA, INTERNASIONÁL, HEADLINE

Delegasaun Timor-Leste arranka ohin ba Suísa partisipa reuniaun nível a’as

Delegasaun Timor-Leste arranka ohin ba Suísa partisipa reuniaun nível a’as

Organizasaun Mundiál Komérsiu. Imajen/Lideser

DILI, 26 novembru 2021 (TATOLI)—Delegasaun Timor-Leste lideradu hosi Xefe Negosiadór Adezaun Timor-Leste ba Organizasaun Mundiál Komérsiu (OMK) no atuál Ministru Koordenadór Asuntu Ekonómiku (MKAE), Joaquim Amaral, iha sesta ne’e, desloka ba Jenebra, Suísa hodi partisipa enkontru nível a’as.  

Reuniaun meza redonda Xina ba dala-10 (10th China Round Table) sei realiza iha loron 28 to’o 29 novembru 2021, ne’ebé iha sesaun dahuluk sei diskute kona-ba avaliasaun impaktu reforma hosi adezaun, bazeia ba ambiente negósiu inklui interasaun ho merkadu rejionál no globál.

“Timor-Leste sei hetan oportunidade hodi ko’alia kona-ba dezafiu prinsipál sira ne’ebé enfrenta no oinsá bele ultrapasa dezafiu hirak ne’e,” refere nota ne’ebé Agência TATOLI asesu, sesta ne’e.

Notísia relevante: Timor-Leste hahú hatudu pasu pozitivu adere ba OMK

Enkuantu, iha sesaun daruak iha tópiku kona-ba konkista no oportunidade, ne’ebé eis-estajiáriu Timor-Leste ba Programa Estájiu Adezaun Xina ba OMK no atuál Asesora Ekonomia MKAE, Maria Martins da Silva, sei halo mós intervensaun.

Nune’e, iha parte lorokraik, MKAE ho delegasaun sei partisipa mós reuniaun meza redonda nível a’as ne’ebé organiza hosi Enhanced Integrated Framework (EIF) ho tópiku apoiu ba futuru kona-ba komérsiu ba país menus dezenvolvidu (PMDs, sigla ingés).

“EIF hahú ona ninia apoiu ba Timor-Leste, ba diversifikasaun ekonomia, hanesan espansaun no exportasaun naun petrolífera nasaun hodi bele partisipa di’ak liu iha ekonomia globál,” nota ne’e informa.

Iha loron daruak, 29 novembru 2021, MKAE sei ko’alia kona-ba graduasaun país menus dezenvolvidu no adezaun ba OMK iha reuniaun nível a’as ho tópiku adezaun ba organizasaun iha tempu oin-mai.

Aleinde ne’e, delegasaun sei partisipa iha enkontru nível a’as Konferénsia Ministeriál OMK ba dala-12 (MC12-12th Ministerial Conference), ne’ebé sei hahú iha loron 30 novembru to’o 03 dezembru 2021.

Iha loron 30 Novembru 2021, ekipa sei hola parte iha abertura MC12, ne’ebé  nu’udar fórum másimu hodi foti desizaun kona-ba  OMK ne’ebé sempre reúne kada tinan-rua, hahú kedas iha tinan 1996.

Durante Konferénsia Ministeriál, Ministru sira hosi país membru OMK sei hetan  oportunidade hodi hato’o deklarasaun hodi hare filafali  funsionamentu  komérsiu  multilaterál  kona-ba serbisu OMK.

Iha vizita ofisiál ne’e, Xefe Negosiadór sei hala’o mós reuniaun kortezia ho Diretór Jerál organizasaun mundiál propriedade intelektuál (WIPO-World Intellectual Property Organization) hodi ko’alia kona-ba planu asaun hirak ne’ebé Timor-Leste presiza kumpre.

Kontinuasaun vizita ne’e, sei marka mós reuniaun ho Grupu  adezaun OMK hosi país  g7+ no misaun permanente Timor-Leste iha Jenebra no Embaixadora Lurdes Bessa sei marka prezensa, ne’ebé sai momentu di’ak ba país hodi rona rezultadu hirak ne’ebé pais g7+ alkansa ona bainhira sai membru OMK.

Molok desloka, Xefe Negosiadór Joaquim Amaral no ekipa halo audénsia ho orgaun soberanu sira  nu’udar forma kompromisu hosi Governu Timor-Leste, ne’ebé hakarak partilla no konsulta ba parte sira hotu molok sai membru OMK hodi tau a’as nafatin interese nasionál.

Delegasaun Timor-Leste  ne’ebé desloka ba Jenebra mai hosi reprezentante Fórum Organizasaun Naun Governamentál Timor-Leste (FONGTIL), reprezentante  setór privadu hosi Kámara Komérsiu no Indústria Timor-Leste (CCI-TL, sigla portugés), ekipa téknika hosi liña ministeriál sira inklui ajénsia autónomu sira ne’ebé durante ne’e akompaña prosesu adezaun iha diskusaun bilaterál no multilaterál ho nasaun membru OMK sira.

Durante ne’e Timor-Leste hamutuk ho país 22 seluk sai observadór hodi akompaña prosesu no kumpre rekezitu hodi sai membru hanesan ho nasaun 164 sira seluk.

Hanesan país observadór, Governu estabelese grupu traballu ba OMK hanesan komité traballu hodi halo preparasaun, negosiasaun, prienxe rekezitu no tuir enkontru koordenasaun ho Estadu membru.

Adezaun ba organizasaun mundiál ne’e ho hanoin ida katak Governu bele halo parseria ho setór privadu nasionál no internasionál atu loke kampu traballu ba timor-oan.

OMK hanesan organizasaun ne’ebé regula komérsiu entre país sira ho objetivu atu garante katak atividade komersiál hotu la’o ho forma fasil, livre, previzível no posível.

Jornalista : Antónia Gusmão

Editora     : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!