Governu klarifika taxa pobreza iha Timor-Leste 71,7% ne’e la loos

DILI, 15 Setembru 2026 (TATOLI)—Ministériu Finansa aprezenta rezultadu peskiza husi Institutu Nasionál Estatistika Timor-Leste (INETL) kona-ba kondisaun Moris iha Timor-Leste (TLSLS) husi 2014 to’o 2024 ne’e, hatudu katak taxa pobreza iha Timor-Leste tun 37% ba Konsellu Ministru.
Vise-Ministra Finansa, Regina de Jesus de Sousa, klarifika katak Governu Konstitusionál da-sia (IX) lamenta ho deklarasaun husi Banku Mundiál katak taxa pobreza iha Timor-Leste 71,7% ne’e la loos.
“Tuir relatóriu Banku Mundiál ne’e hautudu taxa pobreza 71,7% ne’e foti husi rezultadu pezkiza husi 2014. Ha’u sente katak Banku Mundiál sira fó esklaresimentu ba públiku. Maibé pozisaun Governu Timor-Leste nian, dadus ne’ebé Banku Mundiál fó sai ne’e la lóos. Tanba desenvolvimentu, ita-boot sira haree hela. Tanba ne’e, hein publikasaun dadus estatístika, ne’ebé tempu badak sei públika nia resultadu maka 37% no husi rezultadu peskiza ne’ebé halo iha 2024,” Vise mnistra finansa ne’e hateten ba jornalista sira iha Palásiu Governu, ohin.
Nia dehan, publikasaun dadus ne’e sei sai parte husi esforsu atu minimiza pobreza no Ministériu Finansa sei koordena ho Banku Mundiál atu fó informasaun ba públiku.
“Depois ba oin Ministériu Finansa sei kordena ho Banku Mundiál atu informa buat ruma iha públiku,” nia afirma.
Tuir nota ne’ebé asesu husi portal Governu haktuir, Konsellu Ministru apoia publikasaun Relatóriu Sumáriu kona-ba Pobreza iha Timor-Leste, ne’ebé aprezenta husi Vise-Ministra Finansa, Regina de Jesus.
Relatóriu ne’e elabora bazeia ba rezultadu sira husi TLSLS 2024, no aprezenta dadus atualizadu kona-ba insidénsia no karáterístika pobreza iha nasaun ne’e.
Rezultadu sira hatudu katak taxa pobreza nasionál tun husi 41,8%, iha 2014 ba 37%, iha 2024 redusaun husi 4,8% iha dékada ikus ne’e. Pobreza kontinua iha insidénsia aas liu iha área rurál sira, ne’ebé afeta 45,5% husi populasaun, kompara ho 18,4% iha zona urbana sira ho diferensa sira mós entre munisípiu sira.
Hafoin publikasaun relatóriu sumáriu, INETL, IP no Ministériu Finansa, ho apoiu husi Banku Mundiál, sei dezenvolve Avaliasaun Pobreza no Ekuidade, bazeia ba dadus TLSLS 2024.
Avaliasaun ne’e iha objetivu atu aprofunda análize ba fatór sira-ne’ebé kontribui ba redusaun pobreza no mós apoia formulasaun polítika públika bazeia ba evidénsia, ne’ebé orienta ba kreximentu ekonómiku ne’ebé inkluzivu no rezistente liután.
Sekretariu Estadu Komunikasaun Sosial,Expedito Dias Ximenes, hateten rRelatóriu ne’ebé Banku Mundiál fó sai no hetan diskusaun publiku iha mídia sosiál no ohin Ministériu Finansa aprezenta liuhusi INETL hato’o sira-nia peskiza ne’ebé mak halo iha 2014 to’o 2024 katak taxa pobreza tun.
Nia esplika, tuir relatoriu ne’ebé mak ohin Prezidente INETL aprezenta bazeia ba peskiza ne’ebé mak halo iha 2014 katak TL iha liña pobreza iha 48% no iha peskiza ne’ebé mak halo iha 2024 ne’e liña pobreza tun ba 37%, entaun persentajem ida-ne’e la hanesan ho relatoriu ne’ebé mak Banku Mundiál fó sai.
Jornalista : Felicidade Ximenes
Editór : Cancio Ximenes

