DILI, 02 dezembru 2021 (TATOLI)—Hanesan bailoron naruk ne’ebé hein hela udan, loron no kalan, inan-feton Luciana Ataide Goçalves ho nia oan sira tuur iha baraka tuan ida nia okos hein hela tulun ruma atu hakmaan netik sira-nia terus.
Notísia Relevante: Governu deside re-aloka vítima inundasaun iha Manleuana ba alojamentu provizóriu
Vítima inundasaun ne’ebé daudaun ne’e hela iha sentru alojamentu provizóriu iha aldeia Lisbutak, suku Manleuana ne’e, tuur hamaluk ho nia oan sira hodi husu ba Governu atu fó apoiu nesesidade bázika tanba sira susar ba hahan.
Sentimentu ne’ebé nia espresa, nu’udar ema kbiit laek ida, tuur hodi hanoin-tuir inundasaun iha loron 04 fulan-abril 2021, ne’ebé halo bee-mota lori hotu ninia uma inklui sasurut mós padaria (fatin tunu paun) ne’ebé sai hanesan fatin hodi buka osan ba moris loro-loron nian.
“Ha’u-nia laen hanesan padeiru ida, ami uluk iha uma ne’e ami tunu paun. Komu bee sobu uma, sobu mós fatin tunu paun ne’e bee sobu totál. Entaun, ha’u-nia katuas agora ba tunu fali paun iha Taibessi, hanesan loron ida-nia hetan $5. Ho osan ne’e mak ha’u sente atu sustenta uma laran la to’o, satán ba oan sira-nia presiza ba eskola. Tanba ne’e, ha’u husu ba Governu atu bele tau matan netik mai ami, ami hela iha ‘kost’ sente di’ak uitoan ona. Maibé ba han hemu ami sente sei araska, tanba ha’u-nia laen servisu loron ida manan $5 atu halo saida. Uza ba oan sira-nia eskola la to’o, satán ba hahán uma laran nian,” Luciana Ataide Gonsalves hateten ba Agência Tatoli, iha nia “kost” fatin, Manleuana, Dili, segunda (29/11) ne’e.
Ba nia, moris ne’e hanesan luta naruk ida atu bele luta ba ninia moris no família nia moris di’ak iha loron aban nian. Mehi no esperansa ba moris ne’e bele aas to’o lalehan, maibé ho nia laen-kaben nia rendimentu kada loron hetan $5 liuhosi tunu paun ne’e, dalaruma sente lalehan no rai ne’e tuur dook ba malu. Lolo-liman atu hakuak-metin Foho Ramelau maibé lima lolo la to’o.
“Ho rendimentu ida-ne’e, dala ruma hodi hola foos saka tomak labele, entaun hola foos rahun hanesan $2 ka $3 hodi tein liu ba han hodi kalsu netik kabun atu dada iis. Nune’e mós, ho mina hola tomak osan la to’o, entaun ami hola mina $1 nian hodi uza ba han liu de’it ho oan sira,” nia haktuir ho dada iis naruk.
Moris ne’e sente hetok todan liután, tanba ho oan sira ne’ebé eskola hotu halo inan-feton ne’e dada iis susar be susar, tanba atu sosa labarik sira-nia kadernu no lapizeira de’it mós sosa la kotu tanba osan laek, eh, atu hola hahan ba oan sira mós hola la kotu.
Notísia Relevante: Vítima inundasaun iha alojamentu provizóriu laiha ai-han atu konsumu
“Hanesan, ha’u-nia oan na’in ualu, hosi ne’e oan mane boot no daruak ne’e ramata ona eskola no halimar de’it iha uma. Maibé nia alin sira seluk eskola hotu, hanesan na’in-rua eskola iha Ensinu Sekundária 04 Setembru Balíde (SMA 04) Balide, na’in-ida iha Pré-sekundária Manleuana, na’in-ida iha Pré-primária Beduku no na’in-ida seluk iha Pré-primária Kasnafar,” nia dehan.
Tanba ne’e, dalaruma ho laran todan no dalaruma moe atu hateten sai, nia habrani-an husu ba Governu atu tulun netik sasán nesesidade bázika ba nia, nune’e nia bele dada iis hodi bele fó han ba nia oan sira.
“Ha’u husu ba Governu se bele ajuda netik hahán uitoan mai ami, tanba ami mai iha sentru alojamentu besik semana tolu ona seida’uk simu buat ida. Ami mós rona informasaun katak sira ne’ebé hela iha ‘kost’ la simu ona hahán. Ho ida-ne’e ami sente triste tebes. Triste ba uma lakon, triste ba buat hotu no agora hahán la simu tán ne’e ami lahatene atu sai saida loos,” Luciana Ataide Goncalves hateten.
Hakat liu tempu lubun ida, bainhira muda sai hosi sentru akollamentu iha loron 14 fulan-novembru 2021 to’o ohin loron, sura to’o loton 19 nia laran ona, maibé membru Governu ruma seidauk ba vízita no haree sira-nia kondisaun loro-loron nian.
“Ami sai hosi sentru akollamentu mai iha ‘kost’, Governu seidauk mai haree ami to’o agora. Maibé, ami-nia uma fatin ne’ebé mota hodi, sira mai haree dala tolu ona no sira hateten ami buka fatin atu apoia sasán mai hodi halo uma maibé ami-nia uma fatin laiha ne’e. Ami atu ba buka tan uma fatin iha ne’ebé, tanba ami-nia uma fatin mak agora bee sobu tiha ona ne’e,” nia dehan.
Iha biban seluk, vítima inundasaun ida-ne’ebé hela iha sentru alojamentu provizóriu “kost” Manleuana, Manuel Melito Seixas da Costa, agradese ba Governu tanba iha hanoin bele muda ona sira iha Manleuana, hodi ba hela iha sentru alojamentu provizóriu “Kost”.
Maske nune’e, karik nafatin sai hanesan todan ida ba nia, ho kondisaun moris ne’ebé mínimu tebes, to’o iha esperansa atu membru Governu sira bele hakat hakbesik ba sira hodi fó netik esperansa maibé to’o ohin loron laiha ema ida mak ba vizita sira.
“Ami seidauk hetan vízita hosi Governu, maibé ami agradese, tanba Governu iha ona hanoin no intensaun di’ak hodi muda ami mai iha kost. Nune’e, ba oin ami hakarak Governu hosi Ministériu kompetente atu tun direta mai haree nafatin ami-nia kondisaun no kria mós fatin ne’ebé di’ak, bainhira ami sai hosi fatin ida-ne’e,” nia dehan.
Hatán ba preokupasaun kona-ba vízita no apoia hahán ba vítima inundasaun iha sentru alojamentu Manleuana, Prezidente Autoridade Munisípiu Dili, Guilhermina Filomena Saldanha, hateten Governu ne’e uma ida maibé kompeténsia hotu-hotu la hanesan, maibé komunidade dehan atu tun ba haree, ne’e mak reprezentante xefe aldeia, hanesan reprezentante Governu nian iha baze, tanba ne’e Governu hili sira iha aldeia atu sira sai hanesan koordenadór hodi haree.
Se dehan Governu la haree, mak Autoridade Munisípiu Dili asegura no halo hela anotasaun ba asuntu ida-ne’e, no sei koordena no sei haruka fila-fali ekipa ida atu ba haree vítima inundasaun sira-ne’e hodi fó apoiu.
“Dadaun ne’e ami iha de’it mak foos, ami foin hetan foos balun, entaun ami prezisa halo distribuisaun talvez foos de’it. Ho ida-ne’e, ha’u sente foos de’it la to’o, tanba prezisa mós supermie, mina no susu-been ba labarik sira, ema idade no inan isin-rua sira, ne’ebé, ho buat sira ne’e ami presiza haree no koordena atu labele ita fó sasán dobru. Entaun, ami presiza koordena ho Ministériu Solidaridade Sosiál, atu oinsá mak MSSI haree atu ami bele hamutuk, atu labele hosi autoridade ba tan no sosiál mós ba tan,” nia esplika.
Entretantu, hafoin inundasaun iha loron 04 abril 2021, ema hamutuk na’in-34 mak mate no na’in-14 mak lakon iha nível nasionál no mós familia hamutuk 30.322 mak afeta ba inundasaun, ne’ebé entre família sira ne’e, familia 24.816 hosi Munisípiu Díli no uma hamutuk 4.231 mak hetan estragu.
Hosi númeru ne’e, vítima inundasaun ne’ebé kontinua hela iha sentru akollamentu hanesan Dom Bosco hamutuk uma-kain 35 no Matiaut na’in-37. Maibé, vítima uma-ka’in 11 iha Hera no 48 iha Manleuana re-aloka ona ba sentru alojamentu provizóriu.
Notísia Relevante: Governu finaliza ona dezeñu detalladu ba sentru akollamentu multifunsaun
Jornalista : Nelia Fernandes
Editór : Cancio Ximenes