DILI, 20 dezembru 2021 (TATOLI)–Governu Timor-Leste, Reprezenta hosi Ministru Finansa, Rui Augusto Gomes no Embaixadór Austrália iha Timor-Leste, Peter Roberts, asina nota entendimentu ba programa parseria ba infraestrutura (P4I, sigla inglés), ne’ebé hanesan instrumentu asesu apoiu ba atividade dezenvolvimentu infraestrutura iha futuru.
Ministru Finansa, konsidera inisiativa ne’e marka pasu importante ida iha kooperasaun entre parte rua hodi determina futuru dezenvolvimentu infraestrutura Timor-Leste, hahú hosi projetu espansaun Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato iha Comoro ne’ebé sei hahú tinan oin.
“Projetu Aeroportu ho nia fasilidade sira sei ajuda Timor-Leste kumpre padraun seguransa internasionál no fasilita adesaun ba organizasaun globál no rejionál hanesan Organizasaun Mundiál Komérsiu (OMK) no Asosiasaun Nasaun Sudeste Aziátiku (ASEAN, sigla inglés),” Ministru Rui Augusto, hateten liuhosi nota ne’ebé Agência TATOLI asesu, segunda ne’e.
Notísia relevante: Timor-Leste selebra akordu finansiamentu ho parseiru hodi dezenvolve Aeroportu Comoro
Projetu ne’e sei hadi’a país ninia konektividade, fornese efeitu transformativu ba ekonomia liuhosi impulsiona setór turizmu no setór ekonómiku sira seluk, liuhosi estabelese ligasaun aviasaun ne’ebé di’ak ho sidade ka kapitál boot sira iha Ázia.
Nune’e, governante ne’e konsidera konkordánsia ne’e hatudu sinál di’ak hosi Austrália nia partisipasaun, hodi ajuda país viziñu hanesan Timor-Leste ultrapasa problema estruturál boot ida hanesan infraestrutura, ne’ebé iha tempu hanesan ajuda dezenvolve no moderniza hodi bele liberta-an hosi estatutu 𝐿𝑒𝑎𝑠𝑡-𝐷𝑒𝑣𝑒𝑙𝑜𝑝𝑒𝑑 𝐶𝑜𝑢𝑛𝑡𝑟𝑖𝑒𝑠.
Antes ne’e, iha ámbitu projetu espansaun aeroportu, Konsellu Ministru delibera atu autoriza dezenvolvimentu projetu faze dahuluk, loke prosedimentu aprovizionamentu tolu, inklui tipu konkursu públiku internasionál ba adjudikasaun kontratu públiku empreza sira ba konsesaun no konstrusaun fornesimentu servisu supervizaun no jestaun projetu, ne’ebé ba kestaun dezenvolvimentu Governu sei la ignora populasaun sira ne’ebé hela iha área dezenvolvimentu projetu.
Orsamentu ba konstrusaun Aeroportu Internasionál ne’e hosi impréstimu Banku Dezenvolvimentu Aziátiku (ADB, sigla inglés) hamutuk millaun $100 no Governu aloka ona millaun $300, tanba konstrusaun aeroportu ne’e ho previzaun kustu millaun $480.
Tuir dadus, abitante afetadu hamutuk uma-kain kuaze 200 mak sei hetan indemnizasaun hosi Governu, hosi suku Beto Tasi, Anin Fuik no Beto Naroman, suku Comoro, postu administrativu Don Aleixo, munisípiu Dili.
Nune’e mós, Governu Japaun hatudu kompromisu atu apoia orsamentu millaun $44 hodi konstrui aeroportu ba komponente lima hanesan terminál ba passajeiru, torre kontrolu, tax way (fatin impostu), access road (asesu rodovia) no fatin para aviaun.
Jornalista : Antónia Gusmão
Editora : Julia Chatarina