iklan

NASIONÁL, HEADLINE, KAPITÁL

Implementa fatin lixu 4.000 presiza ho pesoál atu tau-matan

Implementa fatin lixu 4.000 presiza ho pesoál atu tau-matan

Pesoál saneamentu (traballadór sira) raut hela lixu ne’ebé komunidade soe iha estrada ibun área Comor, tersa (18 janeiru 2022). Imajen Tatoli/António Dasiparu.

DILI, 11 fevereiru 2022 (TATOLI)—Sekretáriu Estadu Ambiente (SEA), Demétrio do Amaral de Carvalho, konsidera polítika implementa fatin lixu 4.000 iha kapitál Dili di’ak atu kombate lixu, maibé presiza mai ho pesoál atu tau-matan iha fatin hirak ne’e.

Polítika ne’e inisia hosi Administrasaun Estatál (MAE) ne’ebé sei implementa hosi Autoridade munisípiu Dili, ne’ebé atu kontrata empreza balun rekolla lixu iha Dili laran no halo tratamentu lixu iha Tibar.

“Planu ne’e di’ak, maibé bainhira implementa mak la rekolla hotu lixu hosi unidade 4.000 ne’e mós sei fó fali impaktu ba ambiente, tanba númeru fatin lixu ne’ebé atu implementa ne’e boot tebes no bele dispersa lixu iha pontu barak. Mekanizmu seluk mak presiza halo rekrutamentu ba joven iha kada suku iha Dili laran, hanesan Brigada ba kombate lixu, atu nune’e fó kampu serbisu ba sira iha prosesu rekola lixu,” Sekretáriu Estadu hateten ba Agência TATOLI, iha ninia knaar fatin, Bebora, sesta ne’e.

Notísia relevante: AMD sei koloka kaixote lixu 4000 iha sidade Dili

Iha sorin seluk, Sekretariadu Prezidente Autoridade munisípiu Dili, António Moniz Clau, hateten, idea atu halo rektrutamentu ba joven sira kada suku rekolla lixu ne’e di’ak no sei konsidera, maibé sei aplika iha tinan 2023 atubele tau iha orsamentu.

“Prosesu instala fatin lixu 4.000 ne’e osan aprova ona ho montante millaun $2,3 no hein ita ezekuta de’it,” nia akresenta.

Antes ne, durante diskusaun Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2022 iha Parlamentu Nasionál, deputadu sira propoin tan orsamentu $2.300.000, hosi dotasaun inisiál $1.308.582, nune’e dotasaun finál sa’e ba $3.608.582, ne’ebé orsamentu ne’e hosi minisípiu Dili ba kategoria despeza bens no servisu ba programa bee no saneamentu.

Orsamentu ne’e atu hala’o servisu rekolla no transporta lixu iha sidade Dili, hosi lote-1 zona leste no lote-2 zona oeste, halo dezeñu, konstrusaun, reabilitasaun ho jestaun aterru estasaun tratamentu lixu iha Tibar, no mós fornesimentu ekipamentu ba rekolla lixu iha Dili ba operasaun iha terrenu no estasaun tratamentu.

Iha tinan 2016, Banku Dezemvolvimentu Aziátiku (ADB) halo estudu ida ne’ebé hatudu katak iha tinan 2020, Dili prodús lixu tonelada 260 kada loron, ne’ebé transporta ba iha lixeira Tibar-Liquiçá 45%, enkuantu no 55% kompostu hosi sunu 33%, soe liu 7%, hakoi 6%, soe iha drainajen 5% no seluk tan.

Jornalista : Arminda Fonseca                                      

Editora     : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!