DILI, 06 marsu 2022 (TATOLI)—Diácono timor-oan Heriberto Soares Pedro hosi kongregasaun Societas Verbi Divino (SVD), sábadu (05/03) ne’e, simu ordenasaun saserdotál hosi Don Reynaldo G. Evangelista, D.D. Bispu Dioseze de Imus, iha Kapela do Spirito Santo Seminariu Maior Tagaytay City, Philippines.
Bispu Don Reynaldo G. Evangelista hateten, hakarak sai misonáriu tenke sai misionáriu ida-ne’ebé lori domin no hadomi dame.
“Imi hanesan mmisionáriu, imi mak tenke sai misionáriu ne’ebé lori domin no unidade ba mundu. Misonáriu ne’ebé mak hadomi dame no unidade,” Bispu Dioseze de Imus ne’e hateten iha ninia omilia iha ordenasaun saserdotál ba diacono na’in-lima, ne’ebé amu-lulik foun Heriberto Soares Pedro haktuir ba Agência Tatoli, liuhosi WhatsApp, domingu ne’e.
Iha ordenasaun sasertotál ne’e, Pe. Heriberto Pedro Soares, SVD, hili lema “Nai, Ita Hatene Buat Hotu, Ita Hatene Katak Ha’u Hadomi Ita..” (Jo. 21-17) hodi hatán ba Maromak Nia bolu no sei hala’o nia misaun iha Timor-Leste.

“Ha’u-nia lema ida-ne’e mak sempre hafanun ha’u dala ida tan katak Nia hatene ha’u hadomi Nia ne’ebé mak fó mai ha’u moris no vokasaun ida-ne’e. Hakarak tuir Nia, mai ha’u laiha razaun fundamentu ida, tanba ha’u hatene husi dook Nia hatene Ha’u Nia hanoin Katak Ha’u Hadomi Nia. Signifika katak Ó Maromak ne’ebe do’ok tebes husi ha’u no ha’u la haree Ó ho ha’u matan, kaer Ó ho ha’u liman. Maibe ha’u fuan senti Ó forsa, Ha’u tilun rona Ó lian lulik,” nia dehan.
Amu-lulik foun hosi rai Aileu ne’e hatutan: “No hodi haraik mai ha’u sentimentu domin hodi hadomi Ó emar sira. Ó lian murak hodi fo ba sira sabedoria moris nian. Tanba Ó hatene buat hotu, Ó hatene halo buat sira hotu, no ha’u hatene Ó hatene ha’u-nia hanoin ne’ebé la to’o ba Ó, maibe Ha’u hatene Ó hatene ha’u-nia Hanoin. Iha ne’ebe ha’u la hatene Ó hatene, iha ne’ebe ha’u la hanoin Ó hanoin”.
Nu’udar Nailulik, nia hatene Maromak hatene no hanoin buat hotu entaun nia haraik an atu dehan katak Maromak rasik mak hili nia hosi lahatene no hodi sai hatene tanba Maromak rasik haraik hanoin ba nia hodi bele hanoin.
“Husik ba ha’u sai hanesan Ó atan ida, husik ba ha’u sai hanesan Ó Kristu rasik. Ha’u nafatin no kontinua harohan atu Ó grasa ne’ebé naksuli an ona mai ha’u sai hanesan Ó atan ida ba Ó emar no ba Ó nafatin,” Pe. Heriberto Soares Pedro hateten.
Hafoin simu ordenasaun, Pe. Heriberto Soares Pedro, SVD, hato’o ninia sentimentu ksolok tanba bele realiza ninia mehi ne’ebé nia rasik nunka mehi iha ninia moris atu sai Kristu nia saseluk iha mundu.
“Sentimentu ne’ebé ha’u sente durante odenasaun ne’e, ha’u sente orgullu tebes. Orgullu tanba ha’u bele realiza duni mehi ne’ebé mak ha’u nunka mehi iha ha’u-nia moris. No mehi ne’e sai realidade tuir Nia rasik ne’ebé planu ona mai ha’u. Ha’u sente ha’u mós ema ne’ebé iha frakeza no limitasaun sira, maibé ha’u fiar katak Nia ne’ebe mak bolu ha’u ne’e haraik mai ha’u dalan moris ida-nee hanezan dalan moris úniku no kmanek mai ha’u,” nia dehan.
Nune’e mós, nia sente triste uitoan tanba loloos ne’e ordenasaun hanesan ne’e ninia inan-aman no família sira tenke marka prezensa maibé ho situasaun pendemia COVID-19, entaun família sira deside labele marka prezensa.
Maibé hanesan Timor-Leste nia oan, nia dehan, sente orgullu tanba komunidade Timor-Leste iha Filipina marka prezensa no fó apoiu másimu ba nia no sente la mesak iha ema rain.
“Orgullu no previleiju boot tebes tanba ita-nia Emabaixadór Timor-Leste iha Filipina ho ninia espoza mós partisipa hodi fó apoiu mai ha’u liuhosi reprezentante inan-aman nian hodi tula liman mai ha’u. Husi ne’ebé ha’u sente Maromak ne’e hadomi duni ha’u, liuhosi ha’u belun sira, maibé ha’u ida-ne’e mak ita hanaran milagre moris,” nia dehan.
Nailulik ne’e lahluha hato’o ninia lia-tatoli no ksolok ba nia inan-aman no família sira iha Timor-Leste katak nia agradese ba inan-aman sira tanba ho fuan laran tomak entrega ona nia hodi servi uma-kreda.
“Ha’u sente sira (inan-aman) mós triste tanba ha’u mesak mak iha ne’e. Maibé, ha’u hakarak hato’o ba sira katak ha’u la mesak tanba ha’u iha ne’e hamutuk ho ha’u-nia belun seminarista, padre, madre no familia boot Timor-Leste iha Filipina. Espera ita hotu di’ak nafatin, atu nune’e bele hamutuk ho ha’u dala ida tán hodi selebra ha’u-nia misa nova ka misa agredesimentu iha parokia Remexio-Aileu. Iha ne’ebá mak sai hanesan simbólu no sentidu ha’u-nia agradesimentu ba família no ba ita hotu iha Timor-Leste,” nia hateten.

Padre sira-ne’ebé simu ordenasaun sasedotál ne’e hamutuk na’in-lima (5) no sira na’in-lima ne’e iha ona fatin misaun nian mak hanesan Pe. Gelasio Joseph Bagacay, SVD (Philippines, Cebu missionario ba Provinsia SVD Paraguay), Pe Ritche Maguinda, SVD (Philippines-Agusan del Sur misionáriu ba Filipina Norte), Pe. Kenn Jervic Satparam Cajilig, SVD (Philippines, Albay misionáriu ba Filipina Norte), Pe. Hendrikus Morse, SVD (Indonesia, Flores-Manggarai Missionáriu ba Filipina Weste) no Pe. Heriberto Soares Pedro, SVD (Remexio, Hau-Toho Timor-Leste misionário ba Regio SVD Timor-Leste).
“Ami na’in-lima ne’ebe mak simu ordenasaun horisehik ne’e mós mai hosi nasionalidade tolu mak hanesan Filipina, Indonézia no Timor-Leste. Nu’udar timor-oan, ha’u Maromak oan. Ha’u hatene hosi dook ne’ebá, Nia hatene ona ha’u-nia hanoin sira. Ha’u sente orgullu tebes ho grasa vokasaun ida-ne’e. Mai ha’u vokasaun ida-ne’e lulik no sagradu. Lulik tanba nia halulik ha’u hodi sai Nia liman-ain ba nia emar sira. Sagradu tanba Nia fihir ha’u hanesan ema baibain ida husi mundu ida-ne’e,” nia esplika.
Hanesan misionáriu, padre na’in-lima ne’e iha posibilidade boot atu bele hala’o sira-nia misaun iha nasaun sira-ne’ebe mak sira-nia kongregasaun SVD iha bá.
“Maibé, ha’u hili no hakarak fila-fali ba ha’u-nia nasaun doben Timor-Leste hodi hala’o ha’u-nia knar misaun nian nu’udar nai-lulik ida hosi kongregasaun SVD,” nia haktuir.
Biografia
Naran Kompletu Heriberto Soares Pedro, moris iha Remexio, Hau-toho, 05 dezembru 1990. Oan hosi inan-aman Pedro Taek Mauk no Joana Soares ne’ebé hela no mai hosi Munisípiu Aileu.
Edukasaun Formál
Nia hahú eskola iha Ensinu Báziku (SD) iha Eskola Primaria Númeru 06 Hau-Toho iha tinan 1996-2003, Eskola Pre-Sekundária Númeru 01 Remexio-Aileu iha tinan 2003-2006 no Eskola Sekundária Numeru 01 Lau-lara, Aileu, iha tinan 2006-2009.
Tama Semináriu

Hafoin akaba nia estudu iha Eskola Sekundária Numeru 01 Lau-lara, Aileu, iha tinan 2006-2009, nia tama Pre-postulantadu SVD iha Batugade, Maliana 2009-2010 (Hanesan Angkatan I), Postulantadu ka Seminariu KPA Santo Paulus Carmel Mataloko, Golewa-Ngada 2010-2011.
Tama Noviciado Santo Yosep Nenuk, Atambua-Timor 2011-2013 no iha loron 25 Jullu 2021 simu Votus Perpetua hosi Reverendísimu Pe. Romeo Fajardo, SVD iha Kapela do Spirito Santo Seminary Mayor Tagaytay City, Philippines
Iha 28 Agostu 2021, simu Ordenasaun Diaconál hosi Reverendísimu Excelentísimu Bispu Emeritu Puerto Prinzesa Palawan, Philippines Don Pedro Arigo, D.D iha Kapela do Spirito Santo Seminary Mayor Tagaytay City, Philippines
Iha 05 Marsu 2022, nia simu ordenasaun Saserdotál hosi Reverendísimu Excelentísimu Don Reynaldo G. Evangelista, D.D. Bispo da Diocese de Imus, iha Kapela do Spirito Santo Seminari Mayor Tagaytay City, Philippines.
Universidade ka Institutu
Atu sai nai-lulik, nia hatutan nia estudu iha Sekolah Tinggi Filsafat Katolik (STFK) Ledalero 2013-2017 (Strata 1 Filozofia), Divine Word School of Theology iha Tagaytay Philipines 2018-2020 (AB Theology), Divine Word School of Theology Iha Tagaytay Philippines 2020-2022 (MA Theology iha prosesu atu ramata).
Jornalista : Nelia Fernandes
Editór : Cancio Ximenes