Top

Programa PAKSI halo maioria komunidade Bobonaro asesu fasilidade saneamentu bázika

Responsável Saúde Ambientál hosi Servisu Saúde munisípiu Bobonaro, Julieta Peutinaung. Imajen TATOLI/Sérgio da Cruz

BOBONARO, 12 marsu 2022 (TATOLI)–Ministériu Saúde (MS) kria programa Planu Asaun Komunidade Saneamentu Ijiene (PAKSI), ne’ebé durante implementasaun iha munisípiu Bobonaro hatudu progresu di’ak.

Tuir Responsável Saúde Ambientál hosi Servisu Saúde munisípiu Bobonaro, Julieta Peutinaung, maski PAKSI laiha planu kontinuasaun maibé Servisu Saúde Munisípiu Bobonaro liuhosi Departamentu Promosaun Saúde Ambientál hamutuk ho populasaun deklara ona Área La Soe Fo’er Arbiru ALFA.

“Tanba ne’e, ita atinje ona 100%, ho totál uma-kain 15.928. Hosi númeru ne’e populasaun 97% mak iha sentina rasik no 3% de’it mak uza lisuk ho família ne’ebé hela besik malu, entaun hosi ne’e mak munisípiu Bobonaro deklara ona ALFA iha 2019,” Responsável Saúde Ambientál, hateten ba Agência TATOLI, sesta (11/03), iha edifísiu Servisu Saúde munisipál, Maliana.

Notísia relevante: OJE 2O22, Autoridade Bobonaro prioritiza programa haat inklui projetu reapropriasaun PDIM

Atividade identifikasaun no aprosimasaun hahú kedas desde tinan 2013, maibé faze dahuluk hatudu rezultadu ladún di’ak tanba komunidade nia koñesimentu mínimu, balun laiha bee-moos no balun forma família foun laiha rai própriu atu konstrui sentina.

Tuir dadus sensu uma-kain tinan 2015, hatudu katak munisípiu Bobonaro iha suku 50 ne’ebé uza sanitasaun di’ak, atinje 45,6%, tanba ne’e seidauk bele deklara ALFA.

Enkuantu, iha tinan 2016 to’o 2019, MS hetan apoia  fundu faze daruak hosi United State Agency for Development (USAID) no United Nations International Children’s Emergency Fund (UNICEF) hodi serbisu hamutuk ho organizasaun Naun Governamentál (ONG) lokál no nasionál sira  halo intervensaun ho maneira PAKSI, hodi halo aprosimasaun ba komunidade, ne’ebé konsege hatudu progresu di’ak.

“Bainhira hahú implementa fali programa PAKSI ba faze daruak, komunidade barak antusiazmu, maski programa ne’e laiha apoia materiál konstrusaun ba saneamentu bázika, maibé tanba komunidade iha kbiit naton, bele konstrui rasik sentina tipu permamanente no semi-permanente,” Julieta Peutinaung akresenta.

Maibé komunidade hirak ne’ebé laiha kbiit, hafoin ekipa halo aprosimasaun, konsege uza hotu sentina tanba sira sente la seguru uza sentina tradisionál.

“Rezultadu aprosimasaun iha nível suku to’o aldeia halo komunidade sira hatene ona uza sentina,” nia tenik.

Aleinde ne’e, kritéria atu atinje ALFA hosi Organizasaun Mundiál Saúde (OMS), katak membru família neen mai kraik tenke utiliza sentina ida, maibé hosi ema na’in-neen ba leten tenke uza sentina rua tanba ho razaun bainhira dezenraska liu, membru família balun bele uza  alternativa tradisionál.

Nune’e, bazeia ba observasaun Servisu Saúde munisípiu Bobonaro, identifika katak fasilidade ne’ebé populasaun sira uza iha klasifikasaun oin rua hanesan uza bee ne’ebé hatudu sentina tipu permanente no semi-permanente.

“Sira-ne’e barak liu mak uza permanente, tanba uza ida lokál ne’e sira sente la seguru no sente moe tanba bainhira família sira hosi fatin dook mai vizita sente ladi’ak, bainhira ema presiza atu ba sentina hatudu fali uma-ninin no du’ut-laran, entaun ho ita-nia aprosimasaun sira ajuda liután sira hotu uza sentina to’o ikus ita deklara duni ALFA,” Responsável Saúde Ambientál Bobonaro fundamenta.

Postu administrativu Atabae

Tuir dadus estatístika, munisípiu Bobonaro iha postu administrativu neen no suku 50, nune’e postu administrativu Atabae iha suku haat, ho uma-kain ne’ebé utiliza saneamentu bázika mak suku Hataz, ne’ebé antes ne’e totál uma-kain 138 mak foin asesu, maibé hafoin akipa saúde halo aprosimasaun iha tinan 2019 konsege hasa’e 164, nune’e uma-kain 302 mak asesu ona.

Suku Atabae antes ne’e iha uma-kain 197 no foun 140, nune’e totál 337, suku Aidaba leten  antes iha uma-kain 585 no uma-kain foun 333, ne’ebé oras ne’e sa’e ba uma-kain 918, suku Rairobo antes iha uma-kain 115 no foun 121, nune’e totál 236.

Enkuantu totál kobertura nível postu, uma-kain ne’ebé asesu ona saneamentu bázika atinje ona 100% korresponde ho uma-kain 1.793.

Postu administrativu Balibo

Iha postu administrativu Balibo iha suku neen mak hanesan suku Balibo Vila antes iha uma-kain 210, foun 401 no totál 611. Suku Batugade antes ne’e 232, foun 210 no totál 442. Suku Cowa antes 46 no foun 274 ho totál uma-kain 320.

Suku Leohitu antes ne’e iha uma-kain 45, uma-kain foun 435 totál 480, suku Leolima antes iha uma-kain 88, uma-kain foun 228 totál 316 no suku Sanirin antes iha 117, foun 226 totál 343. Nune’e totál kobertura nível postu uma-kain ne’ebé asesu ona saneamentu bázika 2,230, ne’ebé atinje ona 95%.

Postu administrativu Cailaco

Postu administrativu Cailaco iha suku hitu mak hanesan suku Daudu totál uma-kain 64, kompostu hosi uma-kain antes ne’e 58 no foun neen, suku Manapa antes ne’e iha 76, foun 82, nune’e akumula totál 158.

Suku Purugua antes ne’e iha 61 no foun 73, ho totál 134, suku Goulolo antes ne’e 23 no foun 150, ho totál uma-kain 173, suku Genulai antes ne’e 26 no foun 23, ho totál 109, suku Raiheu antes ne’e 23 no foun 68, ho totál 98, suku Meligo ho totál 303 (dadus mantein), no suku Atudara totál 131 (dadus mantein).

Enkuantu, totál kobertura nível postu uma-kain ne’ebé asesu ona saneamentu bázika hamutuk 1.179, ne’ebé atinje ona 83%.

Postu administrativu Maliana villa

Postu administrativu Maliana villa iha suku hitu hanesan suku Odomau antes iha uma-kain 356, foun 72, ho totál uma-kain 428, suku Lahomea antes ne’e iha uma-kain 469 no foun 106, ho totál 575.

Suku Ritabou antes ne’e 639 no foun 307, ho totál uma-kain 946, suku Raifun antes ne’e iha uma-kain 299 no foun 36, ho totál 335, suku Saburai antes ne’e iha 259 no foun 178, ho totál 437, suku Tapo-Memo antes ne’e 445 no foun 260, ho totál 705, no suku Holsa antes ne’e iha 604 no foun 185, ho totál 789.

Enkuantu totál kobertura nível postu uma-kain ne’ebé utiliza ona saneamentu bázika hamutuk 4,215, ne’ebé atinje ona 100%.

Postu administrativu Lolotoe

Postu administrativu Lolotoe iha suku hitu mak hanesan suku Lupal antes ne’e iha uma-kain 190 no foun 17, ho totál 207, suku Deudet antes ne’e 144 no foun 40, ho totál 184, suku Guda antes ne’e 76 no foun 147, ho totál 223.

Nune’e mós, suku Lebos antes ne’e 126 no foun 99, ho totál 225, suku Gildapil antes ne’e iha uma-kain 110 no foun 192, ho totál 302 no suku Lontas antes ne’e iha uma-kain 80 no foun 54, ho totál 134.

Nune’e, totál kobertura nível postu uma-kain ne’ebé utiliza ona saneamentu bázika hamutuk 15,482, ne’bé atinje ona 97%.

Postu administrativu Bobonaro

Postu administrativu Bobonaro iha suku 18 kompostu hosi suku Leber antes ne’e iha uma-kain 54 no foun 134, ho totál 188, suku Malilait antes ne’e 232 no foun 54, ho totál 286, suku Lour antes ne’e haat mak  iha sentina no uma-kain 180, ho totál 184, suku Sibuni antes ne’e 26 no foun 144, ho totál 170, suku Bobonaro antes ne’e 150 no foun 172, ho totál 322, suku Lourba antes ne’e 93 no foun 183, ho totál 276.

Suku Molop antes ne’e 25 no foun 260, totál 285, suku Aiassa antes ne’e 112 no foun 264, ho totál 376, suku Tapo antes ne’e 66 no foun 133, ho totál 199, suku Oe-leu antes ne’e 74 no foun 89, ho totál 163.

Suku Atuaben antes ne’e iha uma-kain 41 no foun 105, ho totál 146, suku Ilat-laun antes 58 no foun 201, ho totál 259, suku Soilesu antes ne’e 55 no foun 155, ho totál 210, suku Colimau antes ne’e 27 no foun 239, ho totál  266, suku Mali-Ubu antes ne’e 80 no foun 259, ho totál 339.

Suku Carabau antes ne’e, 108 no foun 233, ho totál 341, suku Tebabui antes ne’e 46 no foun 136, ho totál 182, suku Kota-boot antes ne’e 30 no foun 67, ho totál 97.

Enkuantu, totál kobertura nível postu uma-kain ne’ebé asesu ona saneamentu bázika hamutuk 4,286, ne’e atinje ona 100%.

“Agora programa ne’e laiha ninia kontinuasaun, entaun hafoin deklara ALFA iha 2019 to’o agora ita seidauk hatene ninia sustentabilidade ne’e to’o iha ne’ebé la hatene, aumenta ka tun fali de’it, bele mós aumenta tanba iha balun mak foin harii família foun, entaun sidauk iha kbiit atu halo sentina rasik, entaun sira bele uza família ka vizinu sira-nia, maibé ita Bobonaro maioria uza hotu kedas,” Responsável Saúde Ambientál Bobonaro dehan.

Jornalista : Sérgio da Cruz

Editora      : Julia Chatarina

Publisidade

Leave a Reply

Latest Post

error: Content is protected !!