DILI, 29 marsu 2022 (TATOLI)—Dekretu-lei númeru 3/2022 12 janeiru kona-ba rejime jurídiku kurríkulu padraun nasionál ne’ebé Ministériu Ensinu Superior Siénsia no Kultura (MESSK) prodús no tama ona ein vigór, fó dalan ba Instituisaun Ensinu Superiór Públiku no Privadu (IESPP) sira bele implementa sistema kréditu no uniformiza kurríkulu.
“Dekretu-lei ne’e nu’udar meiu ida atu fó oportunidade ba Instituisaun Ensinu Superiór sira bainhira atu kria kurríkulu tenke bazeia ba dekretu-lei ne’e. Aleinde ne’e, lejizlasaun ne’e hatuur ona bainhira sistema kréditu, ezemplu hanesan disiplina jerál ida hanesan ekonomia, liu-liu introdusaun jestaun, karik ninia kréditu ne’e mak tolu, entaun iha Instituisaun Ensinu Superiór sira hotu tenke tolu,” Ministru Edukasaun Siénsia no Kultura, Longuinhos dos Santos, hateten, iha salaun Universidade Orientál Timor-Leste (UNITAL), Becora, tersa ne’e.
Ministru dehan, iha universidade balun mak disiplina kona-ba introdusaun jestaun hanesan, maibé sistema kréditu mak la hanesan.
“Balun fó kréditu tolu no balun fali fó rua de’it, ida-ne’e mak la uniformiza. Tanba ne’e mak mosu dekretu-lei ne’e hodi ajuda halo uniformiza tuir nesesidade país ne’e nian,” nia akresenta.
Aleinde ne’e, dekretu-lei ne’e fasilita IESPP uza sistema kréditu, sistema avaliasaun no grau akadémiku nível ensinu superiór, bazeia ba lei edukasaun ne’ebé hatuur ona.
“Fó garante mós ba estudante sira ne’ebé gradua ona bele iha koñesimentu mínimu ho kompeténsia profisionalizmu inklui bele sai mós empreendedór iha merkadu traballu, inklui loke oportunidade ba estudante no dosente sira bele asesu ba nasionál no internasionál bazeia ba planu estudu ne’ebé trasa iha ida-idak ninia Instituisaun Ensinu Superiór,” Ministru dehan.
Tanba ne’e, MESSK realiza semináriu hodi disemina dekretu-lei númeru 3/2022, ne’ebé iha ministériu esforsu atu implementa ona tanba tama ona ein vigór.
Notísia relevante: MESSK hahú disemina dekretu-lei kurríkulu padraun nasionál ba IESPP 18
Iha biban hanesan, Reitór Universidade Nasionál Timor Lorosa’e (UNTL) João Soares Martins, konsidera importante atu iha padraun nasionál hodi regula kursu hotu ne’ebé maka iha IESPP sira.
”Ho padraun ne’e rasik bele regula kada universidade ka instituisaun ne’ebé de’it maka atu aumenta tan kursu foun ruma, tenke kumpre mínimu dekretu-lei ne’ebé preparadu. Sé sira iha kurríkulu ida a’as liu, ha’u hanoin di’ak tebes, maibé labele iha fali okos liu,” nia tenik.
Akadémiku ne’e hato’o parabéns ba MESSK tanba hahú finaliza dekretu-lei, ne’ebé antes ne’e V Governu Konstitusionál prepara ona, maibé la konsege realiza.
Nune’e mós, Prezidente Institutu Politékniku Betano (IPB), Acácio Cardoso Amaral, dehan, desde Timor-Leste ukun-an foin maka iha padraun nasionál ida atu regula kurríkulu sira iha IESPP.
“Ita haree sistema hanorin durante ne’e la uniforme, iha UNTL de’it hanorin uza padraun ida, enkuantu IOB, UNITAL no instituisaun sira seluk hanorin uza ida-idak ninia sistema rasik, maibé agora lei ne’e kuandu disamina hotu ona IESPP hotu iha obrigasaun tenke kumpre,” nia tenik.
Jornalista : Tomé Amado
Editora : Julia Chatarina




