DILI, 04 jullu 2022 (TATOLI)–Ministériu Obra Públika (MOP) hamutuk ho Organizasaun Naun Governamentál (ONG) Plataforma Nasionál Bee Saneamentu no Ijiene Timor-Leste (PN-BESI), segunda ne’e, realiza workshop atu hametin liña koordenasaun atu fornese bee-moos ba komunidade di’ak liután.
Ministru Obra Públika, Abel Pires da Silva, hateten, workshop ne’ebé realiza hosi PN-BESI ho objetivu tolu hanesan hasa’e entendimentu Governu no sosiedade sivil kona-ba dezenvolvimentu setór BESI iha, identifika problema xave ba implementasaun programa bee, saneamentu no ijiene iha Timor-Leste no hamosu planu asaun konjunta entre Governu no sosiedade sivil ba dezenvolvimentu bee-moos, saneamentu no ijiene, tanba entidade barak mak envolve iha fornesimentu bee-moos ba populasaun.
“Ita lakohi duplikasaun iha esforsu tanba ita-nia populasaun barak mak seidauk hetan bee-moos, liuliu iha área rurál sira. Tanba ne’e, mak koordenasaun ne’e importante atu fasilita koordenasaun bele la’o di’ak liután. Ita presiza dadus, entaun ohin ne’e ita-nia entidade hotu ne’ebé serbisu iha área bee-moos, barak liu sita fali dadus hosi organizasaun internasionál sira, pudia organizasaun internasionál sira mak sita dadus hosi ita, tanba ita mak na’in ba ita-nia rai, ita mak na’in ba setór bee,” Ministru hateten iha salaun MOP, Caicoli.
Notísia relevante: BTL, E.P identifika komunidade suku Camanasa-Suai Loro seidauk asesu bee-moos
Governante ne’e dehan, liuhosi serbisu koordenasa ne’e sei hadi’a instituisaun hirak ne’ebé serbisu hamutuk ne’e mai ein kaixa identifikasaun fasilidade bee-moos no saneamentu iha esforsu sensu nasionál no ida-ne’e la’o hanesan saida mak MOP planu hela, hakarak halo sensu ida ba infraestrutura bázika hotu hanesan estrada, ponte no eletrisidade (inklui bee-moos).
Tuir dadus hosi Autoridade Nasionál Água no Saneamentu, Institutu Públiku (ANAS, I.P), iha área urbana komunidade asesu ba bee no saneamentu hamutuk 85% no rurál 57%, nune’e tuir MOP komunidade ba bee-moos ne’e seidauk kompletu, signifika katak presiza esforsu barak liután, agora fahe ona serbisu, Bee Timor-Leste, Empreza Públika (BTL.EP) haree ba parte urbana, kapitál munisípiu no kapitál postu, enkuantu Ministériu Administrasaun Estatál (MAE) haree ba parte suku ka área rurál sira.
“Koordenasaun ne’e importante, hafoin haree ba orsamentu hotu, ami agradese daudaun ne’e ita dezenvolve orsamentu ba tinan oin (2023) no diskusaun sira hanesan ne’e importante atu bele sai hanesan referénsia ba preparasaun orsamentu di’ak liután ba tinan oin,” nia akresenta.
Iha fatin hanesan, Koordenadora PN-BESI Timor-Leste, Esmenia Laura Ximenes, hateten, PN-BESI Timor-Leste hanesan organizasaun sumbriña ba organizasaun sosiedade sivil sira hotu ne’ebé servisu foku ba setór BESI ne’e rasik.
Daudaun organizasaun ne’e rasik serbisu parseria ho organizasaun internasionál WaterAid Timor-Leste ba programa haforsa bee-moos, saneamentu no ijiene iha Timor-Leste.
“Serbisu parseria ne’e ho objetivu lubuk ida ne’ebé ita konkorda hamutuk, liuliu oinsá ita atu asegura investimentu iha setór BESI ne’ebé inkluzivu no iha serbisu parseria ida-ne’e atu halo análiza ba Orsamentu Jerál Estadu, ne’ebé mak aloka ba iha setór BESI iha ita-nia rai,” nia tenik.
Nune’e mós, Tékniku Jestor BESI, Armindo da Silva, dehan, progresu atinjimentu ne’ebé mak sira aprezenta iha diskusaun ne’e mak hanesan iha munisipiu Manufahi, ne’ebé tuir sensu hateten katak tinan 2015 ne’e iha 78,6% kobertura bee-moos iha Manufahi, maibé hafoin sira halo kolesaun dadus katak iha tinan 2022 sa’e ba iha 84% , hanesan mós saneamentu iha sensu tinan 2015, Manufahi iha 50,9% iha tinan 2019 sira konsege deklara alfa iha munisipíu Manufahi 100% iha sentina hotu.
“Ami iha problema oituan ba kestaun ne’e, manual iha 31% maka iha, manual ne’e ita hatene katak ne’e rai kuak de’it parese nia retira filafali ba kotuk, ida-ne’e mak sai hela kestaun. Dadus sira ne’ebé ami halo ne’e bazeia ba serbisu hamutuk ne’e diresaun agua no saneamentu munisipiu nian programa PDIM, PNDS, Kruz Vermellu hanesan mós fundasaun no projetu hosi ministeriu sira seluk, hahú hosi tinan 2011 to’o 2022, ne’ebé ita-nia kontribuisaun hosi Water Aid iha 25%,” nia dehan.
Aliende ne’e, Diretór Fundasaun Hafoun Timor Lorosa’e (FHTL), Alvaro António, hateten, bazeia ba sensu tinan 2015, iha totalidade kobertura iha 74,8% ba área rurál mak iha 61% liga ba bee-moos no urbana iha 95% liga ba saneamentu, ein jerál 39,2% iha urbana no iha área remota iha 27%, hafoin funsionamentu GMF iha 75% mak la funsiona liga ba dekretu-lei númeru 4/2004 nian.
Hafoin fasilidade públiku hanesan eskola, sentru saúde sira no merkadu 50% la asesu ba bee-moos no iha 27% uma-kain de’it mak asesu ba fasilidade fase liman ho sabaun.
“Ida-ne’e mak atinjimentu programa BESI iha munisipiu Liquiçá ba benefisiariu sira 29.000, funsiona iha 187 no la funsiona iha neen hosi 93 sistema ne’ebé mak halo Liquiçá.
Jornalista : Arminda Fonseca
Editora : Julia Chatarina




