iklan

OPINIAUN

Sosiedade Timor-Leste: Entre kultura share poverty no retorika poverty

Sosiedade Timor-Leste: Entre kultura share poverty no retorika poverty

Hakerek-na'in: Quintiliano A. Belo.

Hosi:

Quintiliano Afonso Belo

 

Promove sosiedade área rurál atu hetan moris di’ak, tópiku trendi halakon moris mukit maka ajenda espesiál no urjente. Serake ne’e espesiál no urjente duni? Ema sosiál sira hateten: Sosiedade solidária, hanesan Timor-Leste “moris mukit” la’ós problema nia abut, maibé abut loloos maka perigu alienasaun kulturál ka akulturasaun globalizasaun moderna.

Argumentu iha leten liga ho sosiolojista James Scott nia hanoin loos no laiha duvida. Basá nia fó ona hanoin katak, modernizasaun sei fó impaktu direta ba mudansa estrutura sosiedade sai sosiedade ne’ebé mukit liu. Nia razaun sira maka hanesan tuir mai ne’e:  primeiru sosiedade iha área rurál ladauk preparadu ba modernizasaun ne’e rasik. Segundu, Estadu promove aprosimasaun dezenvolvimentu output oriented liuhusi utilizasaun teknolojia moderna. Terseiru, Estadu soe hela indíjenas lokál, haluha nesesidade lokál, no ignora potensialidade lokál durante elabora planeamentu ba dezenvolvimentu.

Ema ekonomista sira argumenta oin seluk konaba sosiedade área rurál nia moris. Sira bai-bain hateten, sosiedade iha área rurál sofre mukit no laiha kapasidade atu gasta osan hodi nesesita nesesidade uma laran. Sosiedade iha área rurál identiku ho moris mukit no vítima ba limitasaun asesu sira (edukasaun, saúde, ai-han no ect). Serake ne’e loos? Hmmmmm…. bele loos, bele mos sala…..hanesan deskrisaun argumentu tuir mai.

Kategorizasaun moris mukit no limitasaun ba asesu sira iha Timor-Leste ne’ebé ekonomista temin la kondisiona no laiha indikadór korreta atu justifika, basá sosiedade  rurál iha Timor-Leste maioria sira nia-oan barak mak sarjana, profesór, médiku, até ministru. Sira nia kondisaun uma la-tuir padraun, maibé sira lakuran ai-han durante tinan naruk. Sira laiha konta bankária hodi rai osan cash maibé númeru animál boot (karau) 10 ba leten. Sira komunga ekonomia morál duke ekonomia rasiosinu. Sira nia vida dura até idade 90 ba leten kompara ho sosiedade urbana.

Argumentu ne’e realista no hetan tulun husi teoria ne’ebé mai husi antropolojista Samuel Hopsking no Clifort Geerzt katak, sosiedade sira iha Ázia rurál valoriza kultura share poverty nu’udar forsa ba fundasaun atu moris di’ak. Sira fiar ba lulik, fiar ba forsa husi natureza no hanai valór kulturál nu’udar fonte ba lisaun atu hetan moris di’ak iha futuru.

Teoria iha leten bele mos irasionál tuir perspetiva seluk, maibé atan ha’u iha prova ba realidade ne’ebé ha’u rasik hasoru iha sosiedade área rurál hanesan istória badak tuir mai;….ha’u haree husi dook uma nia kondisaun simples (uma semi permanente, didin husi piku) hanesan uma sira seluk ho lutu husi ai-funan moris haleu metin. Tanba intresante ha’u koko atu hakbesik ba uma ne’e no hamrik iha uma nia oin. La kleur de’it uma nain hasé ha’u ho pergunta badak ba ha’u dehan; prezisa buat ruma? Lae! Ha’u hanoin uma ne’e mamuk, tanba ne’e ha’u liu mai atu hasai foto.

 

Tiu uma nain ne’e hatán ha’u hodi dehan, atu halo saida? ha’u la konsege hatán maibé ha’u koko hatán fali ho pergunta seluk urjentimente. Tiu hela mesak de’it iha uma ne’e? Nia resposta mai ha’u hodi dehan Lae! Ha’u hela iha uma ne’e hamutuk ha’u nia kaben no ha’u nia oan sira. Rona tiha resposta ne’e, ha’u kontinua ho pergunta seluk tanba ha’u hakarak hatene barak liu.

Sira ba hotu ne’ebé? Ha’u nia kaben ba foti batar iha to’os atu fó han ba fahi ne’ebé sulan hela iha luhan. Ha’u kontinua husu, tiu nia oan sira? Ha’u nia oan feto nain rua sarjana ona no servisu iha Dili. Ha’u nia oan mane maka hamutuk ho ami tanba nia ferias hela husi nia estudu no ha’u haruka hela nia ba haree ami nia karau ne’ebé ami hakiak iha área pastagem karau nian. Resposta ne’e konsege halo ha’u nonok no doko ulun, depois ha’u kontinua nafatin hodi husu; Tiu sira nia karau ne’e sura karik hamutuk hira? Nia hatán ba ha’u dehan kuaze 40 kabesa ba leten.

Ha’u nonok no dada iis hodi kontinua husu, tanbasá mak la faan tiha balun hodi hadia uma ne’e? Nia hatán mai ha’u dehan, ha’u mos hanoin nune’e atu fa’an tiha balun lori halo uma ne’e, ha’u nia oan sira mos ezije maka’as loos, maibé iha momentu ida ha’u muda ha’u nia hanoin hodi halo desizaun no hateten ba sira dehan, di’ak liu imi mak halo uma di’ak hodi hela, ami rua (ha’u no ama) mantein hela nafatin iha uma ne’e.

Rona tiha ida ne’e ha’u ho idealizmu hateten, tiu di’ak liu fa’an tiha karau balun no halo tiha de’it tanba agora dadaun rai modernu ona no tenki moris iha uma ne’ebé di’ak ho dignu tuir padraun, maibé nia hamnasa… no hamnasa hodi dehan ba ha’u; modernu ne’e saida? Modernu la mai hamaluk no la ajuda ha’u kuandu ha’u hetan susar, modernu mos la fó osan durante ha’u nia oan sira iha eskola to’o sarjana até hetan servisu. Maibé ida ne’ebé importante liu ba ha’u maka, oinsá mantein prezerva valór kulturál ezistente ne’ebé ami hanaran fahe naha todan ba malu hodi leba hamutuk duke ha’u moris izoladu tanba egoista, gengsi no individualista. La signifika mos katak moris di’ak la akontense iha futuru, basá objetivu finál husi asaun hirak ne’e maka hakarak hetan moris di’ak hanesan ho sosiedade ne’ebé hela iha sidade.

Razaun seluk mak; kuandu ha’u halo uma ne’ebé di’ak liu, nabilan no hela iha uma ne’ebé diferentr iha sira nia le’et, ha’u rasik estraga ha’u nia eransa relasaun sosiál ne’ebé durante tinan atus ba atus ami nia bei ala sira husik hela. Tanba ne’e uma di’ak, nabilan no modernu la importante liu ha’u nia interasaun sosiál, basá moris mukit loloos maka kuandu moris hanesan ema maluk laek iha ha’u nia sosiedade rasik.

Ha’u rona ho tilun manas no konfuzaun dala ida, maibé ne’e maka realidade moris. Tanba tuir sira nia hanoin moris mukit sei sai mukit liu tan kuandu soe idea indíjenas no haluha kultura shared poverty. Sira la’ós lakohi modernizasaun totalmente, maibé sira presiza tempu ne’ebé naruk atu halo adaptasaun no sira prontu modernizasaun ne’ebé la’o naturalmente.

 

Razaun sira iha leten rasionál mos kuandu korela ho Sr. PH. Landis nia hanoin ne’ebé hateten sosiedade área rurál nia karater prefere halo adaptasaun la’ós adopsaun ba lalaok modernizasaun sira. Sosiedade área rurál iha dalan rasik hodi inventa no hamosu idea foun hodi hadiak moris, maske sofre limitasaun atu asesu inovasaun teknolojia. Sosiedade área rurál dezenvolve-an ho filosofia moris organiku no hadomi natureza. Sosiedade área rurál fiar ba lulik no hakruk ba forsa natureza. Sosiedade área rurál prefere moris ho simples. Sosiedade área rurál utiliza tempu nu’udar prosesu ne’ebé guia sira ba moris di’ak. Sosiedade área rurál hanai transparente no konsensu maka fonte ba moris di’ak.

Hodi taka artigu ne’e atan ha’u rekomenda solusaun alternativu balun ho maneira pensamentu ida ne’ebé mais kualidade no mais korretu, basá hakarak ka lakohi halakon moris mukit la’ós retorika maibé tenki akontese iha futuru. Maneira hirak ne’e maka; promove mekanismu halakon kiak bazea ba realidade kulturál no la’ós imajinasaun hodi halo retorika. Promove esforsu halakon kiak bazea ba indíjenas lokál, labele haluha nesesidade lokál no labele ignora potensialidade lokál liu husi planeamentu integradu no intersektorais la’ós ego sektorais. Promove seriedade politika hodi fó atensaun másima ba prosesu no akompaña nafatin rezultadu finál husi prosesu ne’e rasik no la’ós fó espasu ba ignoransia. Promove halakon moris mukit iha área rurál maka ajenda esensiál no urjente alende prioridade sira seluk. Promove asaun ne’ebé mai duni husi povu, ba povu, no fila fali ba povu la’ós haruka halo tuir hakarak sem justifikasaun. (*)

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!