iklan

NASIONÁL, JUSTISA, HEADLINE

Kazu droga, FMTL ezije Tribunál hatuur lei didi’ak

Kazu droga, FMTL ezije Tribunál hatuur lei didi’ak

Edifísiu Tribunál Distritál Dili. Imajen/Tatoli

DILI, 17 agostu 2022 (TATOLI)–Estudante Universidade Nasionál Timor-Lorosa’e (UNTL) ne’ebé hamahan-an iha Fórum Mahasiswa Timor-Leste (FMTL) ezije ba Tribunál Distritál Dili (TDD) atu funsiona knaar ho di’ak hodi hatuur lei ho justu.

“FMTL hakarak ezije Tribunál atu funsiona knaar hodi hatuur lei ho didi’ak no reafirma sira-nia an ho loloos, katak sira halo juramentu ba rai, povu no ruin nia leten hodi asume knaar hanesan advogadu no juíz. Bainhira ita-boot sira maka kontra fali ida-ne’e, ha’u fiar katak la’ós ema moris de’it mak sei fó sasin no julga ita-boot sira, maibé matebian 200.000 resin ne’ebé mate ona ba rai ne’e mós sei julga ita-boot sira,” Portavóz FMTL, Noe Bernadino, hateten iha kampus UNTL, kuarta ne’e.

Estudante ne’e konsidera, kazu krime droga ne’e zero toleránsia tanba sei afeta ba sosiedade tomak no kria situasaun dezorganizadu, dezorientadu no ikus mai sei hamosu kriminalizadu iha futuru.

“Normalmente kuandu ita konsumu droga, automátikamente ita sei haluha ita-nia an hanesan sosiedade no sidadaun ida. Ita iha referénsia lubuk ida hosi kazu sira ne’ebé akontese iha nasaun barak, ne’ebé ita anota katak indisiplinadu dezrespeitu no dezmoraliza kuandu ita-nia sidadaun ida konsumu droga,” nia akresenta.

Notísia relevante: Kazu droga, membru PN preokupa TDD aplika TIR ba arguidu na’in-sia

Fórum estudante ne’e husu ba sidadaun sira hodi kontribui kombate droga iha nasaun ne’e.

Nia nota, serbisu ne’ebé Polísia Sientífiku Investigasaun Kriminál (PSIC) hamutuk ho Polisia Nasionál Servisu Investigasaun Kriminál (PNSIK) hala’o ona hodi kaptura suspeitu sira nu’udar asaun pozitivu.

“Sira hakarak liberta sira-nia povu hosi asaun krime, ne’e hatu katak instituisaun seguransa rua ne’e sei la kolabora ho ema elite sira atu halo sasán sira hanesan ne’e. Tanba ne’e FMTL sei la tauk ba ema ida no sei hamutuk ho sidadaun hotu atu hakilar ba lia loos hodi lori filafali ema sira ne’e ba prosesu justisa. Ita sei hamutuk hodi buka autór sira ne’e to’o ne’ebé de’it, ita sei la tauk ba ema ida, tanba ita-nia luta ba ukun rasik-an ida-ne’e atu liberta povu,” nia tenik.

Aleinde ne’e, FMTL hanoin katak kriminalidade no inseguransa iha Timor-Leste refleta kompleksidade tanba envolve komunidade ekonomia médiu no elite polítiku nia família.

“Krime tráfiku droga fó impaktu negativu ba Timor-Leste nia instituisaun Estadu no frajiliza instituisaun demokrátiku nia serbisu inklui estraga sidadaun nia vida. Tanba ho prinsípiu medikamente tráfiku droga ne’e lori impaktu negativu hanesan valór disiplinar tun, degradasaun morál sidadaun nian, karakter emosionál ladi’ak, perigu ba sidadaun nia saúde no fasil liu komete kriminalidade,” nia salienta.

Biban ne’e, FMTL kongratula ekipa ne’ebé halo atuasaun imediata ba rezidénsia suspeitu sira iha kapitál Dili.

“Povu tomak preokupa tamba hafoin primeiru interregatóriu halo públiku sente estrañu tebes ho desizaun ne’ebé hasai hosi Tribunál kona-ba medida koasaun Termu Indentidade Rezidénsia (TIR) ba autór kriminozu no mafiozu ne’ebé konsumu droga. Fórum Mahasiswa Timor-Leste hanoin katak justisa iha Timor-Leste la signifikativu ba povu nia matan. FMTL haree katak dezde independénsia iha dékada rua nia laran Timor-Leste enfrenta instabilidade polítiku internál, ne’ebé dala barak rezulta hosi kompetisaun no disputa entre líder boot sira no la fo importánsia ba krime trans-nasionál sira ne’ebé buras hanesan transasaun droga no krime organizadu,” nia dehan.

FMTL haree kondisaun ne’e halo públiku la fiar justisa iha Timor-Leste tamba iha esperiénsia hatudu ona katak povu babain nia oan maka sai vítima boot liu hanesan kazu Juga Gama.

“Ami lakohi ida-ne’e akontese iha Estadu Direitu Demokrátiku no hanoin katak aktu hanesan ne’e bele hafraku instituisaun demokrátiku, kria estrata sosiál iha sosiedade nia le’et, harahun kultura demokrasia, violasaun ba direitu umanu, harahun justisa, haburas rasizmu no deskriminasaun iha Timor,” nia tenik.

Nune’e, Fórum Estudante ne’e atu haree filafali dadus ne’ebé PSIK no PNSIK aprezenta hodi analiza ho didi’ak dadus ho provas hirak no husu ba Ministériu Públiku atu halo rekursu hasoru desizaun Tribunál.

“Kazu droga ne’ebé ninia desizaun fó de’it TIR, fiar ka la fiar, autór ka trafikante droga sira seluk sei la tauk hasoru justisa iha Timor-Leste. Tanba kazu krime transnasionál hanesan kazu droga  atuál ne’ebé Tribunál hatun desizaun fó de’it TIR, FMTL deskonfia autoridade judisiária sira mós sei menus koñesimentu iha materiál sira hanesan droga tanba ne’e afeita ba prosesu tomak to’o desizaun Tribunál,” nia dehan tan.

Atu kondús kriminalidade sira, FMTL dezafia ezekutivu sira tenke iha obrigasaun morál hodi aponta iha ajenda polítika públika hodi bele minimiza kriminalidade, hodi nune’e bele reafirma solidadariedade no valór umanu atu proteje no defende grupu sira, liu-liu vulnerável sira hanesan feto no labarik sira, katuas no ferik sira no alezadu sira, luta kontra forma sira hotu hanesan violénsia, esplorasaun, deskriminasaun, abandona, hanehan ka obriga, abusu seksuál no hahalok a’at sira seluk.

FMTL mos rekomenda ba públiku atu kontra hahalok krime droga, atu nune’e justisa ba ema hotu, hanesan mós objetivu medida sira ne’ebé konsagra ona iha lei ida-ne’e, tuir Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste atu garante respeitu ba direitu umanu no mós integridade família nian hanesan unidade sosiál no kulturál fundamentál iha Timor-Leste.

Jornalista   : Tomé Amado

Editora        : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!