DILI, 19 agostu 2022 (TATOLI)—Ativista no Eis Funsionária Comissão de Acolhimento, Verdade e Reconciliação (CAVR), Teresa Maria de Carvalho, hateten atu ko’alia kona-ba rekonsiliasaun presiza no importante tebes ba povu Timor-Leste.
Notísia Relevante: Xanana: inisiativa PR Horta promove rekonsiliasaun atu hametin unidade
“Ko’alia kona-ba rekonsiliasaun presiza no importante tebes ba povu Timor-Leste, tanba ne’e bainhira ita ukun-an tiha, Maun Boot Kay Rala Xanana Gusmão halo kedas rekonsiliasaun ho Indonézia, mezmu iha istória pasada ne’ebé mak kruel,” Teresa Maria de Carvalho hateten ba Agência Tatoli iha Bekora, nakait ho polítika Estadu Timor-Leste nian atu hala’o rekonsiliasaun entre timoroan iha Timor osidentál no timoroan iha Timor-Leste ne’ebé inisia hosi Prezidente Repúblika, José Ramos Horta.
Nia dehan nakonu triste no tanis, fakar-raan no mate barak maibé planu Timor-Leste nian di’ak no relevante duni atu halo rekonsiliasaun ba nasaun rua ne’e hodi kria amizade no servisu hamutuk iha aspetu hotu-hotu.
“Ita ho Indonézia iha istória pasadu ne’ebé aat tebes maibé ho planu Maun Boot Kay Rala Xanana Gusmão halo rekonsiliasaun nune’e bele iha pás entre nasaun rua ne’e. Tanba ida-ne’e di’ak ba ita hotu no atu di’akliu rekonsilia mós iha ita-nia rai-laran tanba importante tebes ba ita povu liu-liu líder nasionál sira,” nia dehan.
Nia dehan, presiza promove rekonsiliasaun ho Indonézia tanba jeografikamente Timor-Leste nia fronteira terrestre liu-liu iha munisípiu Bobonaro-Maliana no Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA) ne’ebé mak besik liu área Indonézia ne’ebá, nune’e rekonsiliasaun ne’e importante.
Notísia Relevante: Riak Leman: Rekonsiliasaun hahú hosi Xanana Gusmão
“Ba ha’u ne’e, rekonsiliasaun relevante no importante tebes tanba ita-nia oan sira hala’o nia Estudu iha Indonézia, tanba iha momentu ne’eba ne’e ita seidauk iha universidade barak. Kona-ba importasaun no sasán entre nasaun rua tanba ne’e presiza duni iha rekonsiliasaun. Hanesan uluk ami eskola hela mak Maun Xanana fó orientsaun katak husik tiha eskola depois ukun-an mak eskola fali,” Teresa hateten.
Rekonsiliasaun ne’e iha tanba liga ba seguransa, fronteira rai-maran, fronteira tasi no estudu sira.
Maske nune’e, nia dehan, la’ós halo de’it rekonsiliasaun ho Indonézia maibé rekonsiliasaun entre timoroan iha rai-laran mós presiza promove no rekonsiliasaun entre líder nasionál sira mós tenke haburas, nune’e bele kria unidade no fraternidade ida metin.
“Rekonsiliasaun iha rai-laran importante tebes tanba realidade ne’ebé iha, entre povu ho povu iha hela rekonsiliasaun maibé lider nasionál sira laiha rekonsiliasuan ba malu. Razaun, tanba ida sa’e ba kaer ukun, ida seluk ba kedok no seluk ba ukun ida seluk mak ba kedok. Rekonsilasaun ho rai seluk bele tanbasá mak iha rai-laran, ita-ho ita labele halo rekonsilaisaun ne’e,” nia dehan.
Atu timoroan rekonsilia ho timoroan maluk iha Timor Osidental-Kupang-Indonézia ne’ebá, ne’e fila fali ba sira-nia konxiénsia no labele obriga sira no laiha direitu atu lori fila sira, enkuantu sira-nia estatutu sai sidadaun Indonézia ona.
Ba timoroan maluk iha Timor osidentál ne’e, karik sira hakarak mai fali Timor-Leste ne’e laiha ema ida mak impede sira, parese iha ema ida-rua mak sei hirus tanba de’it diferensa hanoin maibé ida-ne’e normál.
“Ita determian ona ita-nia futuru ba independénsia, nune’e oin loron ita ukun-an ona tanba ne’e husu bai nan-aman, maluk feto sira no mós ba kolega ne’ebé mak uluk ita luta hamutuk hodi lori Timor-Leste iha unidu, prósperu no solidáriu. Ita partidu keta-ketak ne’e la’ós kestaun ida ba ita,” nia dehan.
Notísia Relevante: Konseitu rekonsiliasaun transforma ona iha relatóriu CAVR “Chega!”
PR Horta: tempu ona hatudu Timor-Leste nia onestidade kona-ba rekonsiliasaun
Jornalista : Osória Marques
Editór : Cancio Ximenes





