iklan

DILI, POLÍTIKA

PR Horta: formasaun empoderamentu hasa’e kuiñesimentu feto iha negósiu kiik

PR Horta: formasaun empoderamentu hasa’e kuiñesimentu feto iha negósiu kiik

Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, atribui sertifikadu ba inan-feto sira-ne’ebé tuir formasaun empoderamentu iha edifísiu IADE, Mandarin, kuarta (24/08). Imajen Tatoli/Nelson de Sousa.

DILI, 24 agostu (TATOLI)—Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, kuarta ne’e, ensera formasaun empoderamentu ho tema “Hakbiit Ekonomia Feto ni Inan: Progresa Família ba Moris Di’akliu” hodi entrega sertifikadu ba formandu na’in-30 hosi Munisípiu Dili.

Prezidénsia Republika liuhosi Departamentu Empoderamentu Ekonómia Feto (EEF) servisu hamutuk ho Institutu Apoiu Dezenvolvimentu Emprezariál (IADE), realiza formasaun hakbiit feto mikro empreza kiik ka hala’o negósiu kiik durante loron rua (23-24 agostu).

Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, hasai retratu hamutuk ho partisipante sira hafoin atribui sertifikadu ba inan-feto sira-ne’ebé tuir formasaun empoderamentu iha edifísiu IADE, Mandarin, kuarta (24/08). Imajen Tatoli/Nelson de Sousa.

“Parabéns ba imi apreende negósiu kiik bele sa’e bo’ot ita ida-idak nia kuiñesimentu ita apreende buat ruma. Tanba ne’e, iha Prezidénsia Repúblika halo programa ida bolu empoderamentu ba feto sira, hahú uluk inan feton, alin feto no bin sira iha Timor-Leste bele sai hanesan independente ekonomikamente, finanseiramente ka bele tulun liután família. Nune’e espera ho formasaun ne’e inan feton sira sei apreende liután oinsá halo planeamentu, konta iha negósiu,” PR Horta hato’o iha nia diskursu iha enseramentu formasaun iha edifísu IADE, Mandarin.

Xefe Estadu, dehan iha Timor-Leste hanesan ho nasaun sira seluk iha mundu iha diskrimasaun ba feto dalaruma la’os deskriminasaun ativa no ofisiál maibé tinan ba tinan halo nune’e entaun halo nafatin de’it signifika feto hela iha uma no servisu iha uma nia fatin mak iha dapur ne’ebé ita tenke muda ho edukasaun.

Prezidénsia Repúblika la’ós hanesan Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI), Ministériu Finansa no la halo desizaun, buat ne’ebé bele impaktu diretamente tempu badak ba ekonomia maibé ko’alia didi’ak ho Governu, Parlamentu Nasionál no doadór internasionál haree oinsá halo polítika di’akliu ba ekonómia.

Nune’e, tinan sira-ne’e nia laran ko’alia oinsá aumenta osan kapitalizasaun ba Banku Nasionál Komérsíu Timor-Leste (BNCTL, siglá portugés) bele iha kapasidade iepresta osan barak no empresta ne’ebé ho funan kmaan hodi fasilita kreditu ba negósiu kiik to’o emprezáriu sira hodi dezenvolve ekonomia.

“Ne’ebé, agora Governu tau millaun $50 ba BNCTL ho funan pursentu tolu de’it hodi asesu kréditu tulun atividade ekonómia ba negósiu kiik to’o emprezáriu sira,” nia hateten.

Diretór Ezekutivu IADE, Filimeno Marcelino Belo, sente orgullu no onra boot tebes ba vizita Xefe Estadu nian foin dahuluk mai iha IADE.

Nia hato’o agradesimentu ba kooperasaun ho Prezidénsia Repúblika hodi fó kapasitasaun ba empreza sira liu-liu mikro kiik, ne’ebé to’o daudaun ho kooperasaun ne’e fó ona formasaun ba grupu etapa daruak oinsá jere negósiu ho di’ak.

IADE nu’udar instituisaun públiku nia área operasaun iha territóriu tomak inklui Oé-Cusse no servisu prinsipál ne’ebé instituisaun ne’e iha mak atu fó kapasitasaun apoiu fasilidade ba iha emprezáriu sira hotu atu sira bele iha kuiñesimentu jere sira-nia negósiu hodi bele dezenvolve ekonómia Timor-Leste.

Alieinde, IADE nia programa kada tinan sempre halo kompetisaun planu negósiu inovativu ba joven sira ba territóriu tomak, nune’e hakarak konvida Xefe Estadu bele partisipa iha fulan oin ba atribuisaun prémiu ba manán-na’in sira ba kompitesaun negósiu iha setór turizmu.

IAED mós iha programa prinsipál ida hanaran fasilidade inkuvasaun negósiu, nune’e tinan ne’e liuhosi Orsamentu Jerál Estadu (OJE) aloka por volta rihun $200, konsege apoiu ona emprezáriu hamutuk 16 iha territóriu nasionál, hodi hala’o atividade negósiu iha agrikultura, indústria, komersiál no turizmu.

“Sira hotu nia atividade la’o di’ak, hetan nafatin akonsellamentu ka akompañamentu hosi ami-nia formadór,” nia dehan.

Iha fatin hanesan, formandu Maria Madalena Suhartono, sente kontente no agradese ba Prezidénzia Repúblika no IADE bele oferese formasaun kona-ba jestaun manajementu orsamentu hodi hadi’a liután jestaun hala’o negósiu kiik.

“Oportunidade ne’e dahuluk ami bele hetan formasaun kona-ba jestaun manajementu orsamentu hodi hadi’a di’ak liután jestaun bainhira hala’o negósiu kiik, ne’ebé iha formasaun ami hateten bele negóiu kiik mós ami bele apoiu ami-nia família labele hanesan hein demais hosi Governu,” nia dehan.

Iha parte seluk, reprezentante formadu feto maluk na’in-30 ne’e, husu oinsá bele fasilita sira-nia parte hetan lisensa atividade negósiu kiik hodi nune’e hala’o atividade ho laran kaman ka la ta’uk ona.

Formadora IADE$, Julia Leito Araújo, informa materia formasaun IADE nian iha tipu rua tuir kategória nivél edukasaun hanesan grupu analfabetu ne’ebé haree kona-ba jogu fila liman uza prátika oinsá atu tau osan iha banku, poupa osan, uza gastu loro-loron ba família no oinsá uza ba negósiu.

Aliénde ne’e, empodera feto sira dalaruma iha situasaun negósiu iha Timor-Leste barak liu desizaun negósiu nian mane sira mak dehan tenke gasta ba ida-ne’e no ne’eba, entaun ho ida ne’e IADE prepara módulu atu oinsá feto sira brani atu foti desizaun katak feto mós bele.

“Formasaun ne’e ami fó katak diferensa entre feto ho mane iha parte ida de’it, biolójika entaun ba desizaun hotu feto no mane hanesan de’it liu-liu liga fali ba negósiu nian,” nia hateten.

Jornalista : Nelson de Sousa

Editór      : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!